Odlomak

I UVOD

Selo, seosko naselje ovo su termini za naseljenu sredinu na kojoj se na velikom prostoru nalazi manji broj stanovništva nego sto je to slučaj sa gradskom sredinom. Ovakva naseljenost je proistekla iz potrebe stanovnivšta za velikom površinom slobodne zemlje. Tu slobodnu zemlju stanovništvo ovih, seoskih sredina, koristi da bi uslišilo potrebe “čovečanstva” za neophodnim namirnicama za ishranu, što je najuobičajniji zahtev koji se traži od sela.
“Selo” kao jednu celinu koja aktivno, možda sa gledista pojedinaca iz nekog ćoska ili iz dna nekakve velike društvene celine, ali definitivno aktivno učestvuje u održanju kao i u stabilnosti modernog društva. Ali često se selu pridaje mnogo manje važnosti što nemora da bude tačno.
Selo se danas jako brzo menja. Stari sistemi funkcionisanja sela se menjaju, što kod nas nije toliko brzo kao što bi trebalo. Brzina napredovanja sela zavisi od materijalnih sredstava koja treba da obezbede sama domaćinstva svojim radom. Ali ona cesto nisu u prilici da mogu od sopstvene zarade da obezbede materijalna sredstva za investicije u nove tehnologije. Razlozi su poznati svim seljacima i oni su obicno mala cena proizvoda što posao cini nerentabilnim.
U ovom radu ću pisati o selu Starčevu koje se nalazi u opštini Pančevo, u Banatu.

II TRADICIONALNO I SAVREMENO U ŽIVOTU I RADU LJUDI U SELU STARČEVU

2.1. Geografske i istorijske karakteristike

Selo Starčevo se nalazi na 9 kilometara istočno od Pančeva i zauzima prostor od oko 92,8 km2. Ovo selo pripada grupi tipičnih vojvođanskih sela južnobanatskog okruga.
Naselje je graničarsko – panonskog tipa i nalazi se na nadmorskoj visini od 77 metara. U blizini samog mesta nalazi se reka Dunav koju od naselja dele seoski atari, što doprinosi razvoju ovog sela.
Pored mesta se nalazi istoimeni arheološki lokalitet iz starijeg neolita (5.000 – 2.000 godina pre nove ere), po kome je čitava kultura dobila naziv Starčevačka. Pronađeni ostaci potvrđuju da je na ovom lokalitetu postojalo tračansko – lirsko, a kasnije i rimsko naselje, što svedoči o kontinuitetu naselja na ovoj lokaciji i bogatoj istoriji ovog sela.
Izgrađivanje Starčeva je vršeno pod rukovodstvom graničarske vojne vlasti a od 1738. godine naselje je imalo rang opštine. Sada se nalazi u sastavu opštine Pančevo.
Najverovatnije je da su naselje u sadašnjem obliku osnovali migrant iz Srbije pokrenuti seobom Srba pod Arsenijem Čarnojevićem i da je nastalo između 1690. i 1716. godine.
2.2. Prostorni izgled i delovi naselja

U ovom kraju postoji karakteristican tip naselja. Naselja su gusto naseljena, kuće se nalaze jedna do druge sa velikim dvorištima koja se nalaze uglavnom iza kuće. Ispred kuća je prostor ostavljen kao prilaz kući i spaja dvorište sa drumskim putem, koji je adekvatno raspoređen po čitavom naselju. Saobraćajna infrastruktura tj. drumski putevi čine da naselje bude podeljeno na manje kvartove duž svake ulice.
Starčevo ima dva kraja: Donjanski ( donji ) u kome žive pretežno Srbi i Gornjanski ( gornji ) u kome je bilo najviše Nemaca, a kasnije Hrvata. Dva dela sela spaja centar u kome je zgrada nekadašnje opštine, sada Mesna zajednica, podignuta još za vreme Marije Terezije, zgrada Doma culture, moderna ambulanta, osnovna škola, pošta i mnoge druge institucije i najvažniji objekti.
U Donjem kraju je pravoslavna crkva a u Gornjem katolička. Obe su registrovane 1788. godine.
Saobraćajna infrastruktura tj. drumski putevi čine da naselje bude podeljeno na manje kvartove duž svake ulice. Ulice su dugačke i široke, naročito u takozvanom Donjem kraju u kome pretežno živi stanovnštvo koje se bavi poljoprivredom.
U ovom naselju se nalazi oko 2.500 kuća od kojih su one u Gornjem kraju uglavnom novije građe, dok su kuće u Donjem kraju starije građe i zadržale su izgled starih “švapskih kuća” koji je bio zastupljen u vreme kada su kolonisti naseljavali ovaj predeo.

2.3. Saobracajna povezanost u odnosu na opstinski centar

Kroz selo prolazi put koji spaja Pančevo i Kovin, a samim tim ima i izlaz na auto put Beograd – Niš, tako da je promet saobraćaja kroz naselje vrlo intenzivan. Takođe, kroz Starčevo prolaze i svi stanovnici tri sela ( Omoljica, Ivanovo i Banatski Brestovac ) koji gotovo svakodnevno tim putem odlaze za Pančevo ili Beograd.
Samo naselje je dobro organizovano putnom mrežom. Sve kuće u selu su asfaltiranim putem povezane sa glavnim putem i centrom sela, a i same ulice su dobro raspoređene i povezane.
U naselju se nalazi pet autobuskih stajališta a polasci lokalnih autobusa koji saobraćaju od Starčeva do Pančeva sun a svakih 15 minuta što predstavlja veliku pomoć stanovnicima sela, posebno đacima, radnicima kao i svim ostalim ljudima prilikom odlaska u grad. Takođe, kroz naselje prolazi i međumesni saobraćaj koji povezuje okolna sela sa gradom Pančevom. Mada većina domaćinstava poseduje automoble prevoz autobusom je jako zastupljen.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari