Stecaj

UVOD

Stečaj je zakonom utvrđen postupak koji se provodi nad imovinom dužnika radi namirenja povjerilaca.
Stečaj je zakonom utvrđen postupak po kome se imovina prezaduženog poslovnog subjekta (stečajnog dužnika) povjerava posebnim od suda imenovanim organima koji unovčavaju imovinu radi skupnog namirenja njegovih povjerilaca podjelom prikupljenih sredstava.
Pored namirenja povjerilaca cilj stečaja je da se privrednim subjektom koji loše posluju onemogući da učestvuju dalje u privrednom poslovanju i spriječe u stvaranju poslovnih gubitaka i time dalje štete poslovnim subjektima sa kojima posluju,odnosno stečajnim povjeriocima.
U teoriji i praksi ,stečaj se sprovodi poštovanjem određenih načela od kojih su najvažniji:
• Načelo jednakosti koji podrazumjevaju da su svi povjerioci jednaki prilikom namirenja iz stečajne mase;
• Načelo univerzalnosti – u stečajnu masu ulazi sva imovina dužnika;
• Načelo unovčenja imovine- vrši je stečajni upravnik na javnoj prodaji;
• Načelo ograničenja- podrazumjeva ograničenje dužnikovih aktivnosti u pogledu raspolaganja imovinom;
• Načelo atrakcije se odnosi na nadležnost suda koji ovim principom se proglašava nadležnim u pojedinim slučajevima kada obično nema nadležnost a slučaj je usko u vezi sa stečajem za kog je sud nadležan.

STEČAJNI POSTUPAK

Postupak se pokreće pismenim zahtjevom stečajnog dužnika ili bilo kojeg povjerioca koji ima pravni interes. Postupak stečaja se može pokrenuti nad svim privrednopravnim subjektima sa pravnim subjektivitetom, nad dužnikom pojedincem ili javnim preduzećem, a ne može se pokrenuti nad društveno političkom organizacijom ili fondom finansiranim iz budžeta.
Ako povjerilac podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, mora priložiti potrebnu dokumentaciju, tj.isprave sa kojima dokazuje osnovanost svog potraživanja i insolventnosti stečajnog dužnika.
Ako je stečajni dužnik pravno lice , zakonski zastupnik tog subjekta je, u slučaju nastupanja insolventnosti pravnog lica dužan je ex lege, bez odlaganja podnijeti prijedlog za pokrezanje stečajnog postupka. Ovaj prijedlog zakonski zastupnik mora podnijeti u roku od 30 dana računajući od nastupanja insolventnosti. Sud je dužan svaki prijedlog uzeti u razmatranje u roku od 15 dana , računajući od prijema prijedloga.
Subjekti stečajnog postupka nad čijom se imovinom može provesti stečajni postupak, po našem pravu, su:
a) Svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom;
b) Javnopravni subjekt (javna preduzeća);
c) Dužnik pojedinac, tj.komplementar u komaditnom društvu i osnivač društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću.
U BiH ,stečaj se ne može otvoriti nad imovinom entiteta, kantona, općina, gradova i javnih fondova koji se djelimično ili u cjelosti finansiraju iz budžeta.
Razlozi za pokretanje stečajnog postupka su:
1. insolventnost (platežna nesposobnost);
2. predstojeća insolventnost.

Stečajni dužnik se smatra insolventnim u sljedećim slučajevima:
1. ako nije u stanju izvršavati dospjele i potraživane obaveze povjeriocima u cjelosti. Pravno gledano smatra se insolventnim ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne plaća obaveze.
2. prijeteća insolventnost stečajnog dužnika. Ako stečajni dužnik prema predviđanjima u vrijeme dospjelosti dražbina neće biti u mogućnosti da ih u cjelosti ispuni prema povjeriocima u zakonskom roku.