Funkcije turizma

UVOD

Turizam je dobio karakter masovne pojave kada je uključio gotovo sve strukture društva i kada su posljedice turističkog prometa osjećali svi njegovi učesnici. Njegove funkcije su primarne – ekonomske i sekundarne – neekonomske.

U ovom radu će biti pobliže predstavljena ova osnovna, ali i neke druge – konkretnije podjele, a koje će svakako ozbiljnije da se pozabave fenomenom funkcija turizma.

Značaj turizma za razvoj privrede je tema koja se ne treba posebno elaborirati, jasno je koliko je značajan za budžet jedne države prihod od turizma. Zato se i same države uveliko uključuju u povećanje i populariziranje turističke ponude, naprosto jer funkcije turizma su višestruke i obuhvataju skoro sve sfere privrede.

TEMELJNE FUNKCIJE TURIZMA

Funkcije turizma kao društveno-ekonomskog fenomena savremenog svijeta su mnogobrojne. Mogu se svrstati u dvije grupe i to u:

– primarne, i

– posljedične.

Ove su funkcije međusobno ovisne i isprepletene u svom djelovanju. Njihovo se djelovanje iskazuje i u privrednoj i u društvenoj sferi život . Stoga, njihovom djelovanju valja posvetiti dužnu pažnju radi uspješnog razvoja turizma kao kompleksne djelatnosti.

Kako primarne funkcije imaju najneposredniji uticaj na ukupnu ekonomsku sferu, te funkcije još se nazivaju i ekonomske funkcije. Posljedične možemo nazvati sekundarnim jer imaju uticaj na ostale sfere života na koje utiče turizam, pa se u literaturi one još nazivaju i neekonomskim funkcijama.

Ali, bez obzira na navedenu podjelu, a kako je već naglašeno djelovanje ovih funkcija, koje se međusobno prožimaju, iskazuje se i u ekonomskoj i neekonomskoj sferi. To ujedno znači da turizam karakterizira polifunkcionalnost ali i međufunkcionalna povezanost, odnosno široko djelovanje i to kako na ekonomiju tako i na ukupan društveni život.

Primarne ili ekonomskee funkcije turizma mogu se posmatrati na temelju djelovanja koje ima potrošnja turista na nacionalnu privredu. S ovog stajališta razlikuju se tri oblika ovog djelovanja: direktno, indirektno i multiplikativno (višestruko) djelovanje.

Sagledavajući takve funkcije turizma i njegov uticaj na privredu, brojne se zemlje opredjeljuju za razvoj turizma, a za neke on predstavlja i temeljnu privrednu orjentaciju. Pretpostavka za takvu orijentaciju jeste raspoloživost atraktivnih, komunikativnih i receptivnihfaktora. Kad zemlja raspolaže ovim faktorima tada je logično da turizam predstavlja značajnu privrednu djelatnost, a također i na mogućnost razvoja instranog turizma.

Ne smije se smetnuti s uma ni značaj domaćeg turizma koji blagotvorno djeluje na obnavljanje radne energije velikog broja stanovnika čime se pospješuje proces društvene reprodukcije. U isto vrijeme domaći turizam i sam proizvodi određene faktore koji pozitivno djeluju na jačanje efekata razvoja inostranog turizma. Zato se primarna funkcija turizma prvenstveno posmatra na temelju djelovanja kojeg potrošnja turista ima na nacionalnu ekonomiju pa se stoga i posebno ističe značaj direktnog djelovanja.

U okviru direktnog djelovanja iskazuju se sljedeće i najvažnije funkcije turizma:

– uticaj turizma na društveni proizvod i društveni dohodak,

– uticaj turizma na razvoj nedovoljno razvijenih područja,

– uticaj turizma na platnu bilansu zemlje,

– uticaj turizma na zapošljavanje,

– uticaj turizma na samu turističku privredu.