Svetski trendovi u turizmu

SVETSKI TRENDOVI U TURIZMU
Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u svijetu, te vjerojatno jedina djelatnost koja povezuje narode i zemlje bez ikakvih predrasuda. To je jedan od glavnih razloga koji turizmu omogućuje sve brži razvitak, te postaje sve suvremenija djelatnost kojom se čovjek bavi. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Turizam kao djelatnost obećava mnogo za cjelokupno gospodarstvo. Čovjek sve više ulaže svoj trud kako bi poboljšao kako i ponudu tako i potražnju u tom sektoru. Strategija razvoja turizma živi u budućnosti te je plan razvoja turizma već i sada sastavljen barem unaprijed deset godina. Ponuda je sve suvremenija te svatko tko poželi nešto vidjeti, naučiti, rekreirati se ili se samo dobro odmoriti nailazi na široku paletu ponude. Turizam je nekada bio samo za odabrani sloj društva, a danas i u budućnosti pružiti će mnogo i prosječnom čovjeku. Svjetski trend danas omogućuje ono što je nekada bilo nezamislivo, tako danas turističke agencije imaju u ponudi doček Nove godine u svemirskoj letjelici, a tko zna što nam još budućnost turizma sprema?
Svrha našega rada je da turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran te iskoristiti sav svoj potencijal.
Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština koju se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma.
Cilj ovoga rada je stvoriti predodžbu za razvoj kvalitetne, suvremene i inovativne turističke ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turističkoj ponudi i time dovesti Hrvatsku u red vodećih turističkih zemalja.
U narednom poglavlju obrađuje se viđenje turizma u budućnosti, pogledi na megatrendove i njihov odraz na budući razvoj turizma. Tema trećeg poglavlja su novonastale promjene na tržištu ponude i potražnje, dok se u četvrtom opisuje formiranje i otkrivanje segmentacije tržišta. U petom poglavlju pokušat ćemo vam približiti što je to destinacijski menadžment i njegovu svrhu. U šestom poglavlju navedeni su trendovi turizma budućnosti. Što je to kulturni turizam, turizam dalekih destinacija, alternativni turizam, svemirski turizam, pa sve do suvremene smještajne ponude. U zadnjem poglavlju razvijena je strategija razvoja hrvatskog turizma, te kako se Hrvatska kao turistička zemlja nosi sa svjetskom turističkom ponudom.

2. TURIZAM U GLOBALNOJ PERSPEKTIVI
U kratkom vremenskom razdoblju, od Drugog svjetskog rata pa sve do danas turizam je postao globalni fenomen te sigurno najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Danas turizam predstavlja «vodeću svjetsku industriju» u kojoj se u međunarodni promet uključuje više od 600 milijuna ljudi, koji troše oko 450 mlrd USD godišnje. Procesi globalizacije pogoduju razvoju turizma. Globalizacija međunarodnog turizma uočljiva je najprije unutar većih i razvijenijih regionalnih skupina, ali zahvaća i zemlje u razvoju kao i zemlje u tranziciji.
2.1. Futurološki pogledi na turizam

Predviđanje budućnosti, pa tako i turističke, danas je zacijelo najzahvalnije nego ikada prije. Živimo u «doba neizvjesnosti», pa je možda upravo to razlog što se od početka 60-ih godina osjećaju jača nastojanja futurologa da proniknu u budućnost čovjeka.
Turizam je, postavši posljednjih desetljeća sastavni dio životnog obrasca suvremenog čovjeka, postao područje futuroloških promišljanja. Različiti su scenariji predviđanja budućnosti turizma. Zastupljena su mišljenja koja idu prema potpunoj kritici i pesimističkoj prognozi turizma, do onih koja optimistički projiciraju budućnost, i vide turizam kao sveopći masovni pokret čovječanstva kojeg treba još i humanizirati, učiniti razvoj boljim, «održivim».
Autori poput Krippendorfa «put do novog društva» vide u promjenama vrijednosnog sustava. Formirati će se «životni stil kulture slobodnog vremena» koji će mijenjati životni obrazac industrijskog društva.
Novi životni obrazac karakterizirat će sljedeća obilježja koja će naći odraza i u sferi slobodnog vremena i turizma:
• vlastita aktivnost (umjesto pasivnosti i tuđih iskustava)
• spontanost (umjesto totalne organizacije i planiranja)
• društveni kontakti (umjesto izdvojenosti i osamljenosti)
• opuštenost (umjesto stresa i naprezanja)
• razonoda (umjesto nezadovoljstva i stalnog natjecanja)
Dok Laurant u svojoj viziji budućih odmora kao cilj ističe «razviti se, tj. ostvariti se u ‘oslobođenim’ aktivnostima, i osloboditi se krivice pasivnih zadovoljstava».
«Revolucija odmora», autor vidi kao društveni projekt koji treba ostvariti na način da se djeluje na:
• suzbijanja profiterske logike odmora,
• organiziranje i upravljanje odmorima,
• operacionalizaciju «samoupravljanja» na odmoru, «odmor a la carte»,
• suzbijanju logike «inženjera rekreacije», i
• afirmaciju slobode u odlučivanju o načinu korištenja odmora.