Odlomak

FOTOSINTEZA

Život je proces za koji je nužna energija, a na Zemlji je mogu zahvaljuju i Sunevoj energiji i aktivnosti biljnog svijeta. Biljke su jedini organizmi sposobni da apsorbiraju Sunevu energiju i pretvore je u oblik koji je za život neophodan. Taj proces u kojem se Suneva energija pretvara u hemijsku i koristi za sintezu organskih energetski bogatih spojeva iz ugljik dioksida i vode naziva se fotosinteza. Energija pohranjena u tim spojevima se procesom disanja oslobaa i koristi za održavanje i funkcioniranje svih životnih procesa u biljci, ali i služi za opstanak svih drugih organizama. Kao nusprodukt fotosinteze nastaje i kisik koji je takoer uvjet opstanka svih živih bi a. Fotosinteza nije samo kvalitativno, ve i kvantitativno najvažniji proces na Zemlji. Svake se godine fotosintezom transformira 200 – 500 milijardi tona ugljika i proizvede više od 100 milijardi tona ugljikohidrata što omogu ava održavanje prirodnog okoliša u kojem je mogu e održavanje života. Veliki dio energije koja pokre e industrijski svijet potjee od fotosinteze postoje ih biljaka (biomasa) ili je rezultat fotosintetske aktivnosti koja se zbivala u prošlosti (nafta, fosilna goriva). Znaaj fotosinteze je velik i sa evolutivnog gledišta jer život na Zemlji ni izbliza ne bi bio na sadašnjoj razini ili ne bi bio mogu da nije bilo fotosinteze (Pevalek, 2003).
 

 
Mjesto odvijanja fotosinteze
Proces fotosinteze zbiva se u hloroplastima. Oni se nalaze u svim zelenim dijelovima biljke, najviše u listovima. Razlikuju se po obliku, veliini, broju, kao i po vrsti pigmenata koje sadrže. Kod viših biljaka hloroplasti su naješ e elipsoidnog i le astog oblika, dužine 3-10 µm, širine (promjera) 1-3 µm. Kod nižih biljaka, oblik i veliina hloroplasta mogu jako varirati i stoga ti parametri služe kao jedni od taksonomskih pokazatelja. Broj hloroplasta u biljnoj eliji varira zavisno od vrste biljke i tkiva u kojem se nalaze. Najve a prisutnost hloroplasta uoena je u elijama (stanicama) palisadnog parenhima mezofila lista, od dvadeset pa ak i do dvije stotine eliji. Nešto manja prisutnost uoena je u elijama spužvastog parenhima, dok je najmanja koliina hloroplasta vezana za ostale zelene dijelove biljke. Hloroplasti su obavijeni dvoslojnom membranom. Unutrašnjost im je ispunjena sitnozrnatim matriksom koji se naziva stroma. Unutar strome nalazi se ve i broj tilakoida, lamela koje su rasporeene paralelno sa dužom osi organele. Postoje tilakoide grane i tilakoide strome. Tilakoide grane su uže i formiraju posebne paketi e, membranske diskove poredane jedne iznad drugih. Tilakoide strome su izdužene, prolaze uz duž strome hloroplasta i povezuju pojedine grane u jedinstveni lamelarni sistem. Svaka tilakoida obavijena je vlastitom membranom, a unutar svake tilakoide nalazi se prostor koji nema izravnog doticaja sa stromom hloroplasta. Graa tilakoidne membrane je u osnovi slina klasinom modelu grae elijskih membrana okarakterizirane lipoproteinskom, mozainom strukturom. Meutim, u funkcionalnom pogledu tilakoidnoj membrani pripada posebno mjesto jer sadrži pigmente odgovorne za apsorpciju svjetlosti. Apsorpcija svjetlosti je i pokreta fotosinteze, a daljnji tok njenog odvijanja zavisan je od: dužine trajanja osvjetljenja, temperature, opskrbe ugljik-dioksidom, vodom i mineralnim solima, vrsti i koliini fotosintetskih pigmenata, površini lista, te op enito razvojnom stanju biljke.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 9 stranica
  • - -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Biologija
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU – Poljoprivredno-prehrambeni fakultet  

Više u Biologija

Više u Skripte

Jedan komentar na “Fotosinteza”

Lidi Lidi says:

Veoma dobar i rad!

Komentari