Odlomak

Građa ćelije
1.Građa ćelije: Osnovne razlike između prokariotskih i eukariotskih ćelija. Navesti ćelijske komponente za obe vrste ćelija. Građa i uloga svih organela biljne eukariotske ćelije.
Osnovna razlika između prokariotskih i eukariotskih ćelija je u tome što eukariotske imaju jedro u kojem je nasljedna materija vezana u hromozome.Ćelijski zid, ćelijska membrana, citoplazma, jedro, mitohondrije, endoplazmatični retikulum, goldžijev aparat, vakuola, plastidi, peroksizomi, plazmodezme su ćelijske komponente obe vrste ćelija.Ćelijski zid biljne ćelije se sastoji uglavnom od ugljenih hidrata i manjim dijelom od proteina i lipida. Obezbjeđuje strukturu i čvrstoću ćelije. Ćelijska membrana ima vitalnu ulogu kod prolaza nutrienata u ćeliji i uklanjanja nepotrebnih materija. Sadrži lipide i proteine. Proteini su uglavnom integrani dio membrane odgovor za transport materija. Transport može biti pasivan i on ne zahtijeva energiju ili aktivan koji zahtijeva energiju.Citoplazma (citosol) to je vodena faza unutar ćelijske membrane koja sadrži mnoge enzime i druge makromolekule, kao i neorganske materije. Jedro reguliše sve procese u ćeliji. U njemu se nalazi hromatin koji se sastoji od DNK i proteina histona. Jedro sadrži jedarce ili nukleus gdje se formiraju ribozomalne podjedinice. Nukleus je odvojen od citoplazme dvostrukim slojem jedrove membrane koja može biti spoljašnja i unutrašnja koji reguliše kretanej materija u jedro i van njega preko otvora tj. nuklearnih pora. Nukleoplazma je unutrašnjost jedra odvojena od citoplazme unutrašnjom jedrovom membranom. Mitohondrije ćelijske organele izduženog oblika. Imaju spoljašnju i unutrašnju membranu i između njih se nalazi međuprostor. Najvažnija funkcija mitohondrija je produkcija potrebne energije u obliku molekula adenozintrifosfata. Mitohondrije često nazivaju energetskim centralama ćelije.Endoplazmatični retikulum je mreža membrana koja se prostire kroz čitavu ćeliju. Imamo tri forme ER cisterne, vezikule i tubule. Osnovna uloga mu je sinteza i transport materija kroz ćeliju. Razlikuju se dvije vrste: granularni ili grubi i agranularni glatki. U granularnom se sintetišu proteini jer na membranama nosi ribozome.Agranularni nema ribozome i u njemu se sintetišu lipidi i njihovi derivati.Ribozomi mogu biti slobodni u citoplazmi ili vezani za endoplazmatični retikulum i služe za sintezu proteina.Goldžijev aparat se sastoji od cisterni, krupnih i sitnih vezikula. Vezan je uz ćelijsku membranu i preko membranskih pora učestvuje u transportu materija proizvedenih u organelama. Uloga mu je u dozrijevanju, obilježavanju i usmjeravanju kretanja molekula ka tačnom odredištu u ćeliji.Vakuola zauzima najveći dio ćelije. Njena membrana se naziva tonoplast. Može da služi za skladištenje hranjivih materije kao i otpadnih materija u biljnoj ćeliji. Važna funkcija vakuole je održavanje turgora. Često se zovu biljni lizozomi jer sadrže hidrolitičke enzime za razgradnju makromolekula.Imamo više vrsta plastida (hromoplasti, hloroplasti i leukoplasti) koji obavljaju vrlo raznovrsne biohemijske i fiziološke funkcije.Posjeduju sopstvenu DNK.Hloroplasti su fotosintetički aktivni plastidi u kojima se odvija fotosinteza.U peroksizomima se odvija razgradnja masnih kiselina β-oksidacijom, a imaju ulogu i u fotorespiraciji.Imamo dvije vrste peroksizoma: jedna vrsta je ista kao kod životinjske ćelije a druga vrsta glioksizomi su karakteristični samo za biljnu ćeliju. Plazmodezme su uski kanali koji djeluju kao međućelijski mostovi preko kojih su povezane protoplasti susjednih ćelija u jedinstvenu strukturu koja se zove simplast. Omogućavaju transport materija (vode, hranjivih i drugih molekula) i komunikaciju izmežu ćelija preko različitih signala

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari