Odlomak

POJAM I PODJELA KRIMINALITETA 

  • Besklasno društvo upotrebljavalo je prisilne mjere kao što su izgon, krvna osveta i otkup.
  • Rastom proizvodnih snaga nastale su promjene među ljudima.
  • Pojavilo se privatno vlasništvo, društvo se podjelilo u klase i počele su nastajati države s različitim ekonomskim i društvenim strukturama.
  • U svim državama javljaju se pojedinci ili grupe koji su kršili red u državi.
  • Država je reagirala na kršenja opasna za državu kaznenim sankcijama.
  • Pojavu takvog ponašanja zovemo kriminalitet
  • Riječ kriminalitet potječe od latinske riječi KRIMEN (crimen)-zločin
  • Kada govorimo o zločinu ili zlodjelu obično mislimo na dio kriminaliteta koji oobuhvaća teška KD-a (ubojstva, pljačke, silovanja i sl.) dok su u pojmu kriminaliteta sadržana i druga manje opasna KD-a (krađe, teške krađe, prijevare i sl.)
  • Ako govorimo o pojavi KD-a onda kažemo da govorimo o kriminalitetu. Pojam zločina u različitim društvima bio je različit. Tako npr.ubojstvo roba nije se smatralo zločinom, dok se zločincem smatralo muškarca što je legao s djevicom koja je pripadala kralju.

Oblici kriminaliteta mijenjali su se u svim društvenim formacijama i samo su neki ostali do danas isti npr. krađa, silovanje, razbojništvo, prijevara. Ovisno o društveno ekonomskim odnosima i njihovim odnosima i promjenama nastajali su novi oblici kriminaliteta i nestajali stari. OUP proučavaju kriminalitet s različitih aspekata, a ovisno o svrsi stavljao se u određeni prostor. Tako govorimo o:

  • međunarodnom kriminalitetu
  • kriminalitetu u RH
  • kriminalitetu u Županiji
  • kriminalitetu u Gradu
  • kriminalitetu u Općini

Kriminalitet počinjen na određenom prostoru uspoređujemo sa proteklim razdobljima pa ga možemo i prognozirati. Analitičkim praćenjem prostorno i vremenski.  Kad je broj veći u odnosu na promatrano razdoblje govorimo o PORASTU, kad je manji govorimo o PADU kriminaliteta. Tu pojavu zovemo kretanje kriminaliteta, na njemu se temelji predkazivanje
kakav će biti kriminalitet iduće godine. Kad govorimo o kriminalitetu mislimo na ona KD-a koja su otkrivena, nama poznata-POZNATI KRIMINALITET. Postoji i neotkriveni nama nepoznati(NN) npr. građani propustili prijaviti KD. Tada govorimo o prikrivenom kriminalitetu ili tamna brojka kriminaliteta. Koliko je takvog možemo samo pretpostaviti.

Poznati kriminalitet djelimo na:

  1. istraženi
  2. neistraženi
    • istraženi-počinitelj poznat (odmah po prijavi ili naknadno otkriven)
    • neistraženi-počinitelj nepoznat

Ako kriminalitet analiziramo s aspekta počinitelja koji ga vrše možemo podijeliti na:

  • maloljetnički kriminalitet
  • povratnički kriminalitet
  • međunarodni kriminalitet

Prema potrebama proučavanja kriminalitet djelimo na:

a) opći (klasični) kriminalitet
b) gospodarski kriminalitet
c) organizirani kriminalitet
d) kriminalitet droga

a)Opći kriminalitet predstavlja zbroj KD-a koji su učinjeni protiv života i tijela građana, njihove i državne imovine te imaju klasične oblike (ubojstva, provale, paljevine, razbojništva, krađe, itd.). Karakterisitka je da je nastao rano u ljudskoj povijesti.
b)Gospodarski kriminalitet-noviji pojam i obuhvaća KD-a koja se čine na štetu državne imovine, i kojeg mogu učiniti određene osobe (odgovorna osoba, službena osoba, itd.). c)Organizirani kriminalitet-noviji pojam i obuhvaća KD-a koja čine organizirane grupe kriminalaca na određenom teritoriju jedne ili više država.
d)Kriminalitet droga-noviji pojam i obuhvaća KD-a koja čine organizirane grupe i pojedinci stavljanjem u promet opojnih sredstava.

Ovisno o cilju koji ima učinilac KD- često govorimo o IMOVINSKOM I NEIMOVINSKOM kriminalitetu.

a)kod imovinskog-počintelj traži imovinsku korist
b)kod neimovinskog-počinitelja vodi drugi motiv – namjera kao npr.KD uvreda, tjelesna ozljeda, sabotaža, silovanje itd.

U OUP-a proučava se kriminalitet određenog razdoblja i prostora, te se uspoređuje sa prijašnjim razdobljima da bismo upoznali kriminalitet, njeovo kretanje, njegovu strukturu i subjekte, kao npr:

  • ukupan broj KD-a
  • broj općeg, gospodarskog, organiziranog itd.
  • najbrojnije vrste KD-a
  • najčešće oblike izvršenja
  • najopasnija društvena KD-a
  • broj i oblik KD-a protiv imovine
  • istraženost KD-a
  • prostornu podjelu kriminaliteta
  • počinitelje KD-a:

a)odraslih
b)maloljetnika
c)počinitelja-povratnika

Spoznaja o porastu kriminaliteta daje povod za traženje i analiziranje uzroka porasta kriminaliteta, za uspješno otklanjanje tih uzroka i drugo spriječavanje(preventiva) djelovanje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Kriminalistika”

sasa2000 says:

ODLICNOOOOOOOOO

Komentari