Odlomak

1.    POJAM EUTROFIKACIJE
Eutrofikaciju možemo definisati kao proces povećanog prihranjivanja (unošenja hranljivih materija) nekog vodenog ekosistema: mora, slatkih voda ili ušća. Cvetanje vode je posledica eutrofikacije vode, kada uglavnom usled ljudskih delatnosti dolazi do prenamnoženosti vodenih biljaka, najčešće algi, što ima negativne posledice po vodeni živi svet.

 

 

 

2.    UZROCI EUTROFIKACIJE
Eutrofikacija (eutrofizacija) započinje tako što sa njiva i drugih agroekosistema dospevaju đubriva (obično spirana kišom) u vodu. Đubriva su bogata fosfatima i nitratima, koji su inače ograničavajući faktor bujanja života u vodi. Uz višak ovih soli, biljke, posebno alge, često počinju da bujaju. Tada se povećava i broj uginulih algi, koje tada razlažu saprofiti pri čemu troši kiseonik. Tako opada koncentracija kiseonika u vodi i samim tim dolazi do gušenja i masovnog pomora vodenih organizama koji kiseonik troše u procesu disanja. U uslovima smanjene koncentracije kiseonika ili čak, anaerobnim uslovima (kada kiseonika nema uopšte) i samo razlaganje neće biti potpuno, pa se stvaraju produkti razlaganja koji vodi daju loš ukus, neprijatan miris i uopšte lošiji kvalitet.
Takva voda ne može da se koristi za piće i može uzrokovati uginuće stoke ako se koristi kao pojilo. Osim đubriva koji potiču sa agroekosistema, eutrofikaciju uzrokuju i otpadne vode iz prehrambene industrije ili kanalizacione vode iz gradova, kao i sve otpadne vode bogate mineralnim i organskim materijama.

 

 

3.    VRSTE EUTROFIKACIJE
Eutrofikacija može biti prirodna i veštačka (antropogena).

 

 

3.1.    PRIRODNA EUTROFIKACIJA
Prirodna eutrofizacija nastaje usled prirodnih porocesa koji se odvijaju u svakom vodenom ekosistemu (izumiranja organizama, prirodne sukcesije). To je proces menjanja životne sredine pod uticajem živog sveta.

Rating: 3.0/5. From 2 votes.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari