Odlomak

1. Uvod

Lekovito bilje je sa nama od kada postoji ljudski rod. Bilje služi kao osnova za mnoge lekove, a nauka je omogućila da supstance koje ono nudi , postanu mnogo jače i delotvornije na zdravlje. Lekovito bilje nije alternativa … Lekovite trave su lek i zdravlje!Za svaku bolest, čak i za onu najtežu što izgleda neizlečiva, u prirodi, u lekovitom bilju možete naći lek , samo ga je potrebno pronaci. Važno je znati šta se čime leči, odnosno koja je lekovita biljka najpogodnija za koju vrstu bolesti. Za lečenje bolesti velike mogućnosti daju nam mešavine lekovitog bilja. Lekovito bilje je dar prirode koji trebamo uz malo truda potražiti, potrudiću se se da što detaljnije u svom radu opišem lekovitu biljku koja ima široku primenu.Ta jedna od najrasprostraljenijih biljaka sa širokom primenom je kamilica.U ovom radu kamilica će biti opisana kroz njene morfološke osobine,uslove uspevanja,agrotehničke mere,gajenje kao i kroz načine pripremanja čajeva, tinktura i slično kako bi vam dao što iscrpnije informacije. Ne mora uvek da se koristi teški arsenal farmakologije, pre svega ako se radi o nekoj manjoj nelagodnosti. Moderni čovek se, nažalost, pretvorio u pasivnog potrošača lekova, koji odgovornost za svoje zdravlje, gotovo uvek prenosi na svog lekara.Tri četvrtine svih zdravstvenih tegoba mogu se lako dijagnostifikovati i nije uvek neophodan lekarski pregled. Prehlade, začepljenja, gastritis, kolitis, glavobolja i tako dalje, mogu se uspešno odstraniti ili umanjiti podložnost oboljevanju, prirodnim merama, kroz promenu ishrane i načina života.

Slika 1. Kamilica
Ko svesno podstiče zdrav način života, taj je spreman da podrži i druge u takvom nastojanju i pruži im pomoć.“ Tinkture, esencije, čajeve i ostalo pripremate i koristite na vlastitu odgovornost i uvek delotvorno deluju,jer u prirodi je lek. Poslednjih godina interesovanje za lečenje lekovitim biljem znatno je poraslo. Tome umnogome doprinose neželjene pojave i komplikacije u terapiji savremenim sintetičkim sredstvima jakog delovanja. Takozvane medikamentne bolesti su objektivna realnost našeg vremena. Mi smo svedoci paradoksalne situacije u kojoj hirurgija postaje bezopasna, a terapija zbog razvoja farmakologije – sve opasnija.

2.Istorijatiporeklokamilice

Nesumnjivo da je kamilica jedna od najranije korišćenih biljaka u lečenju ljudskog roda. Kamilica je jednogodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka. Prva dokumentovana upotreba ovog cveta potiče još iz drevnog Egipta, a najraniji spisi u kojima se pominje nastali su na papirusu 1550. godine pre Hrista. Ovaj zapis se smatra jednim od najstarijih medicinskih zapisa u ljudskoj istoriji. Stari Egipćani su smatrali da je kamilica sveta biljka, koju im je poklonio Ra, bog Sunca, i zbog toga je poštovana više nego bilo koja druga. Korišćena je ne samo radi lečenja, već je bila i deo rituala balsamovanja – pripreme tela za put u zemlju mrtvih. Hemijska analiza mumije faraona Ramzesa II (1100. godina pre Hrista), potvrdila je da je jedan od sastavnih elemenata ulja za balsamovanje bilo upravo ulje kamilice. Nezavisno od medicinskih i religioznih zapisa o korišćenju, postoje zapisi koji dokazuju da je kamilica široko korišćena i u kozmetici, posebno kod bogatijih i uglednijih žena.
Drevni Grci i Rimljani bili su gotovo zaljubljeni u kamilicu. Grci su ovoj biljci i dali ime kombinujući dve reči: chamos i melos, što bi se prevelo kao aroma jabuke, a na to ih je inspirisao sitni cvet čiji je miris podsećao na miris ovog voća.
Grčki lekar i rimski prirodnjak Plinije preporučivao je kamilicu kod glavobolje, ali i kod problema sa jetrom, bubrezima i bešikom, a njegovi sunarodnici su verovali i da je blagotvorna kod groznice i ženskih problema.

2.1.Legenda o kamilici

Prema priči, kraljica svih vila prirode naredi malim vilama da svaka oboji po jedan cvet . Neka se svaka vila natopi duginim bojama i prenese ih na cveće i polja.
Vile odabraše boju i tako ljubičica postade ljubičasta,plava boja prekri različak,zelena se rasprostre po poljima,ljutić postade žut,narandžasta je obojila neven,a divlji mak postade crven…Sve su vile učestvovale u bojenju osim male vile Magdalene koja je ostala da se igra sa leptirićima.Više nije bilo boja.Kraljica ljutito naredi:Hoću da budeš odgovorna za boju nekog cveta.Snađi se.Magdalena ugleda sive cvetiće po poljima,sede na jedan i poče da otkida jednu po jednu laticu brišući suze.Primeti da latice postaju bele kao njena haljina.Tada presrećna shvati da je pronašla svoju boju.Belu.Poče da leti od jednog do druog cvetića ukrašavajući livadu belim tačkicama.Od tada naša polja krase bele rade i kamilica.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Biologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari