Odlomak

UVOD

Utvrđivanje uzroka i posledica sušenja šuma predstavlja aktuelan i veoma značajan problem istraživanja . U proučavanju uzroka sušenja šuma, najčešće se polazi od djelovanja nepovoljnih klimatskih i edafskih faktora, od zagađenosti vazduha većih razmjera, ali i od aktuelnog stanja i faze razvoja šume i od narušenosti njene strukture, što sve zajedno dovodi do pojave oboljenja i smanjenja opšte vitalnosti šumskog drveća .

Posledica ovoga je narušena stabilnost šumskih ekosistema i pojava sušenja šuma na velikim prostorima . O ovom problemu je u poslednjoj deceniji je dosta pisano i održano je više naučnih skupova i savetovanja . Kao mogući uzroci sušenja kitnjakovih šuma navode se : klimatski uslovi (promjena klimatskih uslova i njihovo odstupanje od prosjeka u vrijeme sušenja – klima je postala ”oštrija” i suvlja, ljeta topla i sušna a zime hladnije), neodgovarajuće uzgojne mjere, aerozagađivanje, koje dovodi do pojave ”kiselih kiša” i dr.

Preovladalo je mišljenje da ni jedan od navedenih faktora samostalno ne djeluje, već da je sušenje hrastovih šuma posledica i rezultanta kompleksa faktora abiotičke i biotičke prirode u međusobnom dejstvu, i da ne postoji izvestan primarni faktor koji dovodi do sušenja stabala .

 

 

CILJ ISTRAŽIVANJA

U cilju što preciznijeg sagledavanja mogućih uzroka koji dovode do sušenja hrastovih šuma i utvrđivanja posledica, sprovedena istraživanja imaju za cilj da ukažu na sušenje hrasta kitnjaka u odnosu na uticaj aerozagađenja . Ovaj uticaj se posebno odražava na vitalnost kako pojedinačnih stabala hrasta kitnjaka tako i sastojine u cjelini

 

 

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

3.1 – Položaj : Kozarskodubičko područje nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske tj. u pripanonskoj oblasti sjeverozapadnog bosanskog i manjim dijelom sjeverobosanskog područja . Granica se proteže od juga ka sjeveru do rijeke Une tj. graniči se sa Novogradskim šumskoprivrednim područjem . Proteže se desnom obalom rijeke Une sve do rijeke Save dalje nastavlja desnom obalom rijeke Save do Zabrđanskog brda iznad Lužana . Proteže se ka jugu preko Donje Međeđe do Gornje Jablanice, zatim produžava preko brda Bukovice i Pašinih konaka i dalje zapadno niz rijeku Mlječanicu .

Šumskoprivredno područje, nalazi se na teritoriji opštine Kozarska Dubica i pripadaju mu sledeće gospodarske jedinice i odjeli :

  1. Gospodarska jedinica ”Prosara” sa odjelima 1 do 18 i 61/2 do 77 .
  2. Gospodarska jedinica ”Kozara Mlječanica” sa odjelima 1 do 77 i 141 do 146 .
  3. Gospodarska jedinica ”Pastirevo” sa odjelima 25 do 33 .

3.2 – Klimatske karakteristike : Ovo područje se odlikuje umjereno-kontinentalnom klimom, sa izvjesnim uticajem panonske klime , a na manjem dijelu Kozarskodubičkog područja, koji predstavlja viši pojas Kozare blag uticaj planinske klime ( vegetacioni period od 140 – 180 dana ) .

Srednja godišnja temperatura je približno ista i kreće se od 10,2 do 10,4 °C dok u vegetacionom periodu (!V-!X) varira od 16,4 °C do 16,9 °C . Srednje godišnje sume padavina se kreću od 900 mm na sjeveru, do 1.140 mm na jugu od čega više od polovine otpada na vegetacioni period (508 do 604 mm) ili do 55 %, što ustvari predstavlja povoljne mezofilne uslove za razvoj šumske vegetacije visokih prinosa . Maksimum padavina je u proljetnim mjesecima, maju i junu a glavni minimum krajem zime i početkom proljeća . Pojave grada su uglavnom rijetke . Dužina trajanja snježnog pokrivača je u vezi sa nadmorskom visinom iznad 500 m nadmorske visine i iznosi 30-40 dana, a u najvišem pojasu Kozare preko 40 dana, dok ispod 500 m snježni pokrivač se zadržava manje od 30 dana . Naoblaka raste u zimskim a opada u ljetnim mjesecima, dok je pojava magle u vezi sa riječnim tokovima i reljefskom strukturom .
Vjetrovi su najčešće srednje jačine, nisu česti i ne prave veća oštećenja na šumskoj vegetaciji . Uopšte uzevši, klima ovog područja pruža povoljne uslove za uspješan razvoj šumske vegetacije (značajnih prinosa) kao i za podizanje intenzivnih plantaža .

3.3 – Orografske i hidrološke karakteristike : Područje pripada pojasu niskih sjevernobosanskih planina . Od poznatijih planina u okviru ovog područja nalazi se Kozara koja zauzima jedan dio područja te Prosara u istočnom dijelu šumskoprivrednog područja .

Karakteristika Kozarskog masiva je velika ispresijecanost dubokim i uskim dolinama mnogobrojnih vodotoka od kojih su najznačajniji Mlječanica i Moštanica . Dijapazon nadmorske visine je između 100 i 980 m . U pogledu hidrografije ovo područje je bogato manjim i većim vodotocima . Pored Une, Save i Mlječanice koje su granične rijeke u okviru područja nalazi se rijeka Moštanica .

3.4 – Geološko-pedološke karakteristike : U gospodarskoj jedinici ”Prosara” zastupljen je fliš . U dijelu gosdodarske jedinice ”Pastirevo” i gospodarske jedinice ”Kozara Mlječanica” geološku podlogu pretežno čine laporasti i glinoviti škriljci (eocenski fliš) .

3.5 – Ugroženost šuma : Većina šuma na šumskoprivrednom području ”Kozarskodubičkom” su mješovite šume, najvećim dijelom na dubokim zemljištima, pa prema tome i ugroženost šuma je manja u odnosu na čiste šume . Naime poznato je da su mješovite šume biološki stabilnije, pa samim tim i otpornije .

Ugroženost šuma od požara je relativno mala s obzirom da na području preovladavaju duboka zemljišta i s obzirom na hladnija zemljišta . Sve ovo potvrđuje činjenica da u poslednjem periodu nije bilo šteta (biljnih bolesti, štetočina, požara) većih razmjera . Veća ugroženost od požara može se očekivati stalnim povećanjem površine četinarskih kultura . Najveća opasnost za šume ovog područja je od čovjeka . Šume su sve otvorenije što omogućava dublji ”prodor” u šume izletnika i lokalnog stanovništva pa je njihovo čuvanje sve teže .
Preventivnim mjerama ova opasnost se može znatno umanjiti usmjeravanjem izletnika na određene lokacije gdje bi njihovo prisustvo u šumi bilo pod kontrolom, zatim postavljanjem rampi i drugim mjerama .

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari