Analizirajte ključne izazove strategijskog menadžmenta u eri digitalne revolucije

Tema ovog rada je koji su to ključni izazovi strategijskog menadžmenta u eri digitalne revolucije. Osnovna pretpostavka u ovom eseju jeste da u eri digitalne revolucije velike kompanije imaju još više prostora za uspjeh u odnosu na mala i srednja preduzeća. Mala i srednja preduzeća imaju organičku organizacionu strukturu, a velika preduzeća imaju mehaničku strukturu u većini slučajeva što bi nas moglo odvesti na zaključak kako su velike kompanije birokratske organizacije i da su puno manje fleksibilne u odnosu na mala i srednja preduzeća, što apsolutno nije tačno. Veliki broj najvećih kompanija su smještene u tzv. Silikonskoj dolini (Silicon Valley), odakle nastaju najveće inovacije na svijetu, tako da ne možemo da generalizujemo da sve velike kompanije nisu fleksibilne. U ovom eseju govorićemo o megatrendovima kao i o četiri digitalna megatrenda koji će najviše uticati na biznise u budućnosti: mobilna tehnologija, poslovni intelidžens (Business Intelligence,engl.), računarstvo u „oblaku“ (Cloud computing, engl.) i društveni mediji (Bennet Ruiz,Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox,2015), a nakon toga biti će riječi o informaciono i komunikacionoj tehnologiji (information and communications technology – ICT).
Promjena odnosa između vojnih i političkih sila na globalnom nivou, demografske i klimatske promjene su samo neki od razloga što preduzeća moraju stalno da se prilagođavaju i inoviraju ne samo vlastite proizvode i usluge, nego i sopstvene poslovne modele.Svaka od navedenih promjena može imati pozitivan, negativan i nikakav uticaj na poslovanje preduzeća. „Pored makroekonomske i geopolitičke nesigurnosti, kompanije koje rade u mnogim zemljama u razvoju suočavaju se sa povećanim rizicima kao rezultat neefikasne birokratije, nepredvidih promjena propisa i poreza, siromašne infrastrukture i drugih lokalnih prepreka“ (Bennet Ruiz,Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox,2015). Prema Singu (Singh,2012) posljednju dekadu su obilježili sljedeći megatrendovi: Kina kao izranjajuće (eng. emerging) tržište i super sila; internet trgovina; društvene mreže i zelen i održiv rast. „Megatrend predstavlja duboku dugotrajnu društvenu i/ili ekonomsku promjenu koja je podstaknuta faktorima kao što su tehnološki prodori, pomjeranja u ravnoteži geopolitičke moći, promjena demografskih obrazaca i promjena u okolini“ (Credit Suisse,2013). Neki od megatrendova koji su posebno danas aktuelni su: pametni (eng. smart) uređaji, domovi i sl.; elektronizacija i mobilnost; inovacije; urbanizacija; zdravlje, dobrobit i blagostanje; poslovni modeli vezani za inovacije u (ne)plaćanju; povezanost i konvergencija; od avio do željezničkog prevoza (era brzih vozova); svemirski prostor i sajber (eng. cyber) rat i od makro na mikro (aktuelnost malih biznisa u iskorištavanju tržišnih prilika odnosno tržišnih niša) (Singh,2012). Posebnu pažnju u ovom eseju posvetićemo digitalnim megatrendovima. „Digitalizacija je pokretač megatrenda i inovacija XXI vijeka. Digitalna transformacija mijenja poslovne modele, ali i procese kreiranja vrijednosti u svim sektorima i utiče na komunikaciju, mobilnost i istraživanje“ (Todosijević i Lazović, 2017). Kao što je već navedeno četiri digitalna megatrenda koji će najviše uticati na biznise u budućnosti su: mobilna tehnologija, poslovni intelidžens (Business Intelligence, eng.), računarstvo u „oblaku“ (Cloud Computing, eng.) i društveni mediji (Bennet Ruiz, Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox,2015). Na globalnom tržištu mobilni telefoni predstavljaju dragocjen marketniški kanal (Bennet Ruiz,Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox,2015 ). Danas imamo 3.2 milijarde korisnika pametnih (smartphone) telefona u svijetu, dok će ih 2021. godine biti 3.8 milijarde korisnika (Statista, 2019). Prema istraživanju Oxford Economics-a u kojem su učestvovale kompanije iz svih sektora i svih veličina, njih više od 50% će u budućih pet godina ulagati velika sredstva u mobilnu tehnologiju (Bennet Ruiz,Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox, 2015). „Pametni“ telefoni su omogućili da povezanost između kompanija i njihovih potrošača bude nikada brža i jednostavnija i što je vrlo značajno da imaju pristupačne cijene za sve potrošače na bilo kojem dijelu zemaljske kugle. Čak tamo gdje ljudi žive na nivou egzistencije s vrlo niskim prihodima, gotovo svi da imaju „pametne“ telefone (Bennet Ruiz,Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox,2015). Prema istraživanju istih autora (Bennet Ruiz,Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox) mobilna tehnologija će uticati i na radnu snagu, jer 60% ispitanika smatra da će mobilna tehnologija uticati na poboljšanje fleksibilnosti i uslova rada za zaposlene, ali da se to neće desiti preko noći (Bennet Ruiz,Stuart Taylor,Gary Greenwald & Kevin Cox,2015). Računarsvo u „oblaku“ (Cloud Computing,eng.) predstavlja novi način pristupa ličnim podacima i aplikacijama s većeg broja uređaja, u bilo koje vrijeme i s različitih lokacija (Software Sinarm,2018). Prednosti korištenja su: centralizacija (podaci se nalaze na jednom mjestu gdje su stalno dostupni), pristupačnost (ne treba ulagati u skupu informatičku strukturu), kontrolisan korisnički pristup (lako je ograničiti pristupe korisnicima) i sigurnost podataka (mogućnost gubitka podataka je izuzetno mala) (Software Sinarm,2018).Poslovni intelidžens (Business intelligence,eng.) predstavlja analizu podataka koji pomaže menadžerima i rukovodiocima za donošenje važnih poslovnih odluka i on obuhvata veliki izbor alata(Margaret Rouse,2019). Uloga poslovnog intelidžensa (BI) je poboljšati pristup podacima na osnovu kojih će kompanija donositi bolje poslovne odluke i koji će imati za posljedicu veću profitabilnost kompanije. Prednosti BI su: poboljšanje donošenja poslovnih odluka, povećanje efikasnosti, sticanje konkurentske prednosti i identifikovanje tržišnih trendova (Margaret Rouse,2019). U posljednjoj deceniji mnogi biznisi su proizašli iz društvenih medija. Prema podacima iz trećeg kvartala 2019. godine Facebook kao najveća društvena mreža ima blizu 2.5 milijarde korisnika, a najpopularniji društveni medij za mobilne poruke je WhatsApp koji ima 1.6 milijardi korisnika (Statista, 2019).Svakako treba napomenuti da Facebook (2.5 milijardi korisnika) iako ima dva ipo puta više korisnika od Instagrama (blizu milijardu korisnika), nije moćniji medij za oglašavanje od Instagrama, zbog toga što ljudi puno više vremena provode na Instagramu nego na Facebook-u koji se mora priznati ima sve manje i manje aktivnih korisnika.

Informacione i komunikacione tehnologije (information and communications technology – ICT) su u posljednih 30 godina mnogo uticale na većinu faktora savremenog života, posebno na poslovanje i preduzetničke poduhvate (Deakins & Freel,2012). Upotreba ICT se može podijeliti u dvije podgrupe za male firme: upotreba tehnologije s ciljem da se informacije efikasnije organizuju, analiziraju ili upotrijebe za poslovne svrhe i upotreba tehnologije za saopštavanje informacija putem istraživanja ili dijaloga (Deakins & Freel, 2012).