Odlomak

Riječ depozit je latinskog porijekla, a označava polog, bankovni posao primanja
uloga ili pologa, naziv deponirane stvari ili novca i obligacioni ugovor između
depozitara i deponenta. Depoziti su ulozi bankovnih klijenata u novčane i kreditne
institute. Od depozita treba razlikovati „depo“-mjesto za pohranjivanje predmeta,
prije svega dragocjenosti, i vrjednosnih papira.
Postoje različite vrste pologa u banke. Ponajprije ih treba razlikovati prema roku,
na koji su ih ustupili bančini klijenti, koji će uloženi novac zahtjevati natrag.
Nadalje, pologe treba razlikovati prema namjeni. Johan Maynard Keynes u svom
poznatom djelu „A Treatise on Money“, također govori o podjelama depozita, i to
prema roku na: depozite po viđenju i oročene depozite. Zatim utvrđuje vrste
depozita po njihovom porijeklu, pa razlikuje: ulazne depozite od prihoda
deponenata, poslovne depozite, štedne depozite i blagajničke depozite. Paul
Samuelson u svom poznatom djelu „Economics: An Introductory Analysis“, depozite
u bankama dijeli na dvije skupine; depoziti po viđenju (koje ekonomisti nazivaju
novcem), i oročeni depoziti, likvidna aktiva i ostalo slično novcu.
U kasnijem izlaganju, bit će detaljnijeg govora o različitim vrstama depozita.
Depoziti postoje od kada postoje bankovni poslovi i bankarstvo. Oni su davno u
povijesti bili u naturalnom obliku, prvi neutralni bankovni posao. Bankovni
depoziti su danas uglavnom u novčanom obliku i čine osnovu cjelokupne depozitne
i kreditne (posredničke) uloge i aktivnosti banaka, budući da banke svojom
mobilizacijskom funkcijom i djelatnosti najprije moraju prikupiti (mobilizirati i
koncentrirati) novčana sredstva, da bi mogle obaviti svoj osnovni zadatak –
kreditiranje.

No votes yet.
Please wait…
Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Komentari