Odlomak

PRIMARNO TRŽIŠTE AKCIJA I INICIJALNA JAVNA PONUDA

Osnovna obeležja primarnog tržista akcija i akcijskog kapitala
Tržišta akcija omogućavaju deficitarnim jedinicama da efikasno i jeftino obezbede sredstva za poslovanje. U zamenu za sredstva, korisnici sredstava daju vlasnička prava u kompaniji, kao i novčani tok u obliku dividende. Te korporativne akcije služe preduzećima kao izvor finansiranja, pored finansiranja dugovnim instrumentima ili zadržanim profitom. Obične akcije su vlasničke HOV, koje predstavljaju vlasničke udele u preduzeću.Emitenti akcija mogu biti: kompanije, preduzeća, banke i druge depozitne i nedepozitne institucije. Za razliku od obveznica koje obezbeđuju unapred poznati prinos u obliku kamate, akcije vlasniku ne obezbeđuju unapred poznat zagarantovan prinos. Prinos zavisi od rezultata rada privrednih subjekata koji su do kapitala došli emisijom akcija. Akcije kao sertifikati u suvlasništvu simbolizuju vlasništvo nad: a) određenim delom kapitala i b) određenim udelom imovine. Sa ovog stanovišta analize razlikujemo:

1.akcionarska društva kod kojih je u registar upisana veličina osnivačkog akcionarskog kapitala uplaćenog od strane akcionara, a sva ostala imovina u bilo kom obliku je vlasništvo akcionarskog društva, i može postati vlasništvo akcionara samo u slučaju likvidacije akcionarskog društva i
2.suvlasnička društva kod kojih je u registar upisana imovina svakog od suvlasnika, bez obzira na oblik i način tog učešća. To podrazumeva da se suvlasništvo ne ostvaruje samo uplatom u kapitalu, već može biti izvršena i unošenjem određene imovine ili prava u to društvo.

1. Osnivanje akcionarskih društava se ostvaruje emisijom i plasmanom akcija. Prve emitovane akcije se nazivaju osnivačke akcije, i samo se kod njih prodajna vrednost poklapa sa nominalnom vrednošću. Svaka nova emisija se vrši radi povećanja osnivačkog kapitala, a akcije kojima se to postiže nazivaju se novim akcijama ili mladicama. One se uvek prodaju po ceni koja je veća od nominalne vrednosti. Ta razlika između nominalne i prodajne vrednosti naziva se kapitalna dobit ili kapitalni višak, i uplaćuje se u fond akcionarskog društva.

 

 

 

Osnovna obeležja akcija

Specifičnosti i razlike između finansiranja putem obveznica i akcija su:

a) kod vlasničkih instrumenata, kompanije emitenti nisu obavezni da plaćaju dividendu.Ona je promenljiva veličina i zavisi od rezultata poslovanja i odluka skupštine akcionara, dok kod dugovnih instrumenata emitenti vrše isplatu kamate i glavnice bez obzira na poslovne rezultate.
b) Obveznice nose niži nivo rizika, atime i niži prinos, a akcije nose veći rizik i, analogno tome, veći prinos. Ovde treba naglasiti da prihod instrumenata akcijskog kapitala čine: dividenda i kapitalna dobit, koja predstavlja razliku između tekuće cene akcija i cene akcije po kojoj je vlasnik kupio akciju. Akcije nude investitorima dvodelnu stopu prinosa. Prvi deo je kapitalna dobit, ako se tokom vremena cena poveća. Drugi deo je isplata dividende akcionaru.
c)Vlasnici akcija imaju pravo glasa, kao što je izbor odbora direktora i vlasništvo nad emitentom, a vlasnici instrumenata duga nemaju ni pravo glasa ni pravo vlasništva nad emitentima.
d)Ako kompanija bankrotira, prava vlasnika obveznica na aktivu su starija nego prava vlasnika akcija.
e)U slučaju poreskih obaveza, kod instrumenata duga kamata na emitovane obveznice se tretira kao trošak poslovanja, što znači da se za taj iznos umanjuje neto profit i obaveze plaćanja poreza-povlastice za preduzeća, a kod vlasničkih instrumenata se dividenda isplaćuje iz neto profita na koji je prethodno plaćen porez.
f) Sekundarno tržište akcija se najstrože kontroliše i o njemu se izveštava na svim tržištima HOV.

 

 

 

Elementi akcijskog kapitala

Sastavni elementi akcijskog kapitala su:

a) Nominalna vrednost emitovanih akcija je vrednost po kojoj se akcije emituju na primarnom tržištu i registruju u računovodstvu A.D. Nominalna vrednost akcije nije jednaka računovodstvenoj vrednosti, jer se računovodstvena vrednost menja na osnovu kapitalnog viška i generisanog profita. Ukupnu nominalnu vrednost izračunavamo kada broj emitovanih akcija pomnožimo sa nominalnom vrednošću akcije, i obrnuto. Važno je napomenuti da se nominalna vrednost poklapa sa računovodstvenom vrednošću samo u momentu primarne emisije akcija.
b) Razlika između nominalne vrednosti i tržišne cene akcije predstavlja kapitalnu dobit ili kapitalni višak ili emisionu premiju. Preduzeća su zainteresovana da ova razlika bude što veća, jer time ostvaruju veći iznos sredstava.
c) Zadržani profit ili neraspoređena dobit je, u stvari, akumulirana vrednost, koju kompanija ne želi potpuno da isplati akcionarima u obliku dividendi.

 

S obzirom na to da je zadržani profit najvažniji element akcijskog kapitala, neophodno je istaći sledeće:

  • zadržavanje profita podrazumeva smanjenje sredstava za isplatu dividende u sadašnjosti, sa perspektivnim izgledima njihove isplate u budućnosti. To znači da se vrednost akcija kreira na dva načina: po osnovu isplate dividendi i kapitalnog dohotka, odnosno kroz rast tržišnih cena akcija;
  • zadržani profit povećava računovodstvenu vrednost akcija, tj. Njihove tržišne cene,
  • zadržani profit delom onemogućava isplatu dividendi vlasnicima akcija, ali im ne uskraćuje prava da emituju nove akcije radi prikupljanja kapitala i
  • zadržani profit ima obeležja internog karaktera, tako da su troškovi u obezbeđivanju sredstava minimalni. Nasuprot tome, nove emisije HOV u malim serijama mogu prouzrokovati visoke troškove.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari