Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Diplomski/master radovi, Skripte, Bankarstvo/Finansije, Ekonomija
Objavio studenti.rs 28. mart 2019. Prijavi dokument
Cilj diplomskog rada je analiza savremenih bankarskih poslova zasnovanih na informatičkoj i telekomunikacionoj tehnologiji. Diplomskim radom sam želeo da analiziram vrste bankarskih usluga, bankarske poslove i bankarske proizvode u savremenom bankarstvu, kao i način poslovanja i komuniciranja zasnivanom na informacionoj tehnologiji.
Globalno bankarstvo uvodi iz godine u godinu sve više inovacija u svoj rad. Banke daju podsticaja da se razvijaju nove i atraktivnije metode poslovanja jer koriste nove tehnologije. Razvitkom informacione tehnologije sve se više u poslovanju banaka javlja situacija da se podaci o poslovnim trasakcijama nalaze u okviru kompjuterskog sistema (baze podataka), odnosno na magnetnim medijima, dok se poslovanje na papiru (dokumenti) pojavljuju samo kao nus pordukt. Za takav način poslovanja počeo se u praksi koristiti pojam elektronsko bankarstvo.
Elektronsko bankarstvo, kao specifičan deo elektronskog poslovanja, ima mnoge prednosti u odnosu na klasično poslovanje kao što su: smanjenje troškova transakcija, brži obrt sredstava, siguran i bezbedan platni promet, ušteda vremena, mogućnost obavljanja transakcija sa radnog mesta i stalni uvid u stanje na racunu i promet.
Gotovina se ne može koristiti u elektronskoj trgovini jer ne postoji direktni kontakt, licem u lice između prodavaca i kupaca. Plaćanje online proizvoda ili usluga putem pošte je takođe vrlo nepouzdano za potencijalne online kupce, a pogotovu ako se radi o međunarodnim kupovnim transakcijama. Ako se plaćanje obavlja uz korišćenje kreditne kartice i telefona ili faksa, prodavcu je potrebno dosta vremena da obradi podatke sa kreditne kartice, a mnoge online kompanije i ne prihvataju plaćanje kreditnim karticama. Osim toga, mnogi online korisnici ne poseduju kreditne kartice.
Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema elektronskog plaćanja zasnovanih na digitalnim novčanicama (digitalni novac). Najpoznatiji on-line sistemi su E-Cash firme DigiCash; i NetCash. Najpoznatiji of-line sistemi su Mondex i VisaCash.
Dva su kljucna razloga zbog kojih su banke zalnteresovane za elektronsko bankarstvo: klijenti, koji će najverovatnije koristiti elektronsko bankarstvo, predstavljaju veoma zanimljiv segment tržista, kako sa demografskog tako i sa ekonomskog stanovišta: korisnici Interneta su uglavnom mlađi ljudi sa većim stepenom obrazovanja i većim prihodima od prosečnog klijenta; Internet predstavlja vrlo efikasan i jeftin distribucioni kanal.
Usluge koje se pojavljuju u e-bankarstvu mogu se svrstati u tri oblika: e-bankarstvo na malo (usluge banaka stanovništvu i manjim poslovnim komitentima u kupoprodajnim odnosima); korporativno e-bankarstvo (usluge krupnijim poslovnim komitentima); međubankarsko e- poslovanje (preko klirinških kuća – za veće vrednosti transakcija, ili swiching centara – za manje vrednosti ).
Razvoj e-bankarstva je vezan za sve širu primenu kompijuterske i telekomunikacione tehnologije u procesu obrade i prenosa podataka i informacija. Ove tehnologije sa sobom nose krupne i evolutivne tehnološke promene u funkcionisanju banaka. Pokrenuti procesi dovode do uvođenja novih postupaka i tehnologija, koje sa sobom nose nove izazove i mogućnosti.
1. TRANSFORMACIJA BANKARSTVA U USLOVIMA GLOBALIZACIJE
1.1. OSNOVE TRANSFORMACIJE BANKARSKOG SISTEMA
Globalizacijom se naziva treća faza procesa internacionalizacije u svetskoj privredi (OECD 1992). U prvoj fazi, od Drugog svetskog rata do kraja šezdesetih godina, glavnu ulogu je odigrala svetska trgovina, a stepen internacionalizacije se merio udelom u svetskom izvozu.
U drugoj fazi internacionalizacije, tokom sedamdesetih godina, dominantna je uloga stranih investicija. Najdinamičnija je konkurencija između multinacionalnih korporacija, a mera internacionalizacije neke privrede ili kompanije određena je učešcem njenih proizvodnih kapaciteta u inostranstvu u ostvarenoj prodaji na svetskom tržistu.
Tokom osamdesetih godina, treća faza internacionalizacije ili proces globalizacije, odvija se uglavnom pod uticajem tehnologije. Sposobnost da se inoviraju, adaptiraju i primene raspoložive tehnologije postaje ključni element industrijske konkurentnosti, uz pratece nove oblike investiranja i modele industrijske organizacije. Da bi neka kompanija mogla da učestvuje u međunarodnoj utakmici, ona se mora oslanjati na sve složenije tehnologije, maksimalnu fleksibilnost, proizvode prilagođene konkretnom tržistu i široku mrežu snabdevača. Stvaraju se novi obrasci industrijskog poslovanja, kao sto su: zajednička ulaganja, podugovaranje, licence, sporazumi između firmi, i uspostavljaju se međunarodne mreže u domenu istraživanja, proizvodnje i informacija.
Transformacija bankarskog sistema u procesu stvaranja efikasnog i sigurnog bankarstva mora biti usmerena u sledećem pravcu:
1. Popravljanje kapitalske snage banaka,
2. Poboljšanje efikasnosti bankarskih institucija,
3. Najveca pažnja likvidnosti banaka, strukturi plasmana i strukturi izvora sredstava,
4. Ukidanje stroge podele na investicione i komercijalne banke,
5. Jačanje mera za poboljšanje solventnosfi banaka,
6. Čišćenje aktive i pasive banaka od neprofitonosnih oblika,
7. Sužavanje prava po osnovu osiguranja depozita banaka,
8. Pojačana kontrola centralne banke nad sistemom komercijalnih banaka,
9. Sređivanje ukupnog bankarskog sistema u koje su se nagomilali i koncentrisali gubici i dubiozne iz svih ostalih sektora privrede.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.