Odlomak

 

Cilj diplomskog rada je analiza savremenih bankarskih poslova zasnovanih na informatičkoj i telekomunikacionoj tehnologiji. Diplomskim radom sam želeo da analiziram vrste bankarskih usluga, bankarske poslove i bankarske proizvode u savremenom bankarstvu, kao i način poslovanja i komuniciranja zasnivanom na informacionoj tehnologiji.
Globalno bankarstvo uvodi iz godine u godinu sve više inovacija u svoj rad. Banke daju podsticaja da se razvijaju nove i atraktivnije metode poslovanja jer koriste nove tehnologije. Razvitkom informacione tehnologije sve se više u poslovanju banaka javlja situacija da se podaci o poslovnim trasakcijama nalaze u okviru kompjuterskog sistema (baze podataka), odnosno na magnetnim medijima, dok se poslovanje na papiru (dokumenti) pojavljuju samo kao nus pordukt. Za takav način poslovanja počeo se u praksi koristiti pojam elektronsko bankarstvo.
Elektronsko bankarstvo, kao specifičan deo elektronskog poslovanja, ima mnoge prednosti u odnosu na klasično poslovanje kao što su: smanjenje troškova transakcija, brži obrt sredstava, siguran i bezbedan platni promet, ušteda vremena, mogućnost obavljanja transakcija sa radnog mesta i stalni uvid u stanje na racunu i promet.
Gotovina se ne može koristiti u elektronskoj trgovini jer ne postoji direktni kontakt, licem u lice između prodavaca i kupaca. Plaćanje online proizvoda ili usluga putem pošte je takođe vrlo nepouzdano za potencijalne online kupce, a pogotovu ako se radi o međunarodnim kupovnim transakcijama. Ako se plaćanje obavlja uz korišćenje kreditne kartice i telefona ili faksa, prodavcu je potrebno dosta vremena da obradi podatke sa kreditne kartice, a mnoge online kompanije i ne prihvataju plaćanje kreditnim karticama. Osim toga, mnogi online korisnici ne poseduju kreditne kartice.
Trenutno na Internetu postoji nekoliko sistema elektronskog plaćanja zasnovanih na digitalnim novčanicama (digitalni novac). Najpoznatiji on-line sistemi su E-Cash firme DigiCash; i NetCash. Najpoznatiji of-line sistemi su Mondex i VisaCash.
Dva su kljucna razloga zbog kojih su banke zalnteresovane za elektronsko bankarstvo: klijenti, koji će najverovatnije koristiti elektronsko bankarstvo, predstavljaju veoma zanimljiv segment tržista, kako sa demografskog tako i sa ekonomskog stanovišta: korisnici Interneta su uglavnom mlađi ljudi sa većim stepenom obrazovanja i većim prihodima od prosečnog klijenta; Internet predstavlja vrlo efikasan i jeftin distribucioni kanal.
Usluge koje se pojavljuju u e-bankarstvu mogu se svrstati u tri oblika: e-bankarstvo na malo (usluge banaka stanovništvu i manjim poslovnim komitentima u kupoprodajnim odnosima); korporativno e-bankarstvo (usluge krupnijim poslovnim komitentima); međubankarsko e- poslovanje (preko klirinških kuća – za veće vrednosti transakcija, ili swiching centara – za manje vrednosti ).
Razvoj e-bankarstva je vezan za sve širu primenu kompijuterske i telekomunikacione tehnologije u procesu obrade i prenosa podataka i informacija. Ove tehnologije sa sobom nose krupne i evolutivne tehnološke promene u funkcionisanju banaka. Pokrenuti procesi dovode do uvođenja novih postupaka i tehnologija, koje sa sobom nose nove izazove i mogućnosti.

1. TRANSFORMACIJA BANKARSTVA U USLOVIMA GLOBALIZACIJE

1.1. OSNOVE TRANSFORMACIJE BANKARSKOG SISTEMA

Globalizacijom se naziva treća faza procesa internacionalizacije u svetskoj privredi (OECD 1992). U prvoj fazi, od Drugog svetskog rata do kraja šezdesetih godina, glavnu ulogu je odigrala svetska trgovina, a stepen internacionalizacije se merio udelom u svetskom izvozu.
U drugoj fazi internacionalizacije, tokom sedamdesetih godina, dominantna je uloga stranih investicija. Najdinamičnija je konkurencija između multinacionalnih korporacija, a mera internacionalizacije neke privrede ili kompanije određena je učešcem njenih proizvodnih kapaciteta u inostranstvu u ostvarenoj prodaji na svetskom tržistu.
Tokom osamdesetih godina, treća faza internacionalizacije ili proces globalizacije, odvija se uglavnom pod uticajem tehnologije. Sposobnost da se inoviraju, adaptiraju i primene raspoložive tehnologije postaje ključni element industrijske konkurentnosti, uz pratece nove oblike investiranja i modele industrijske organizacije. Da bi neka kompanija mogla da učestvuje u međunarodnoj utakmici, ona se mora oslanjati na sve složenije tehnologije, maksimalnu fleksibilnost, proizvode prilagođene konkretnom tržistu i široku mrežu snabdevača. Stvaraju se novi obrasci industrijskog poslovanja, kao sto su: zajednička ulaganja, podugovaranje, licence, sporazumi između firmi, i uspostavljaju se međunarodne mreže u domenu istraživanja, proizvodnje i informacija.
Transformacija bankarskog sistema u procesu stvaranja efikasnog i sigurnog bankarstva mora biti usmerena u sledećem pravcu:
1. Popravljanje kapitalske snage banaka,
2. Poboljšanje efikasnosti bankarskih institucija,
3. Najveca pažnja likvidnosti banaka, strukturi plasmana i strukturi izvora sredstava,
4. Ukidanje stroge podele na investicione i komercijalne banke,
5. Jačanje mera za poboljšanje solventnosfi banaka,
6. Čišćenje aktive i pasive banaka od neprofitonosnih oblika,
7. Sužavanje prava po osnovu osiguranja depozita banaka,
8. Pojačana kontrola centralne banke nad sistemom komercijalnih banaka,
9. Sređivanje ukupnog bankarskog sistema u koje su se nagomilali i koncentrisali gubici i dubiozne iz svih ostalih sektora privrede.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari