Stečaj
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Bankarstvo/Finansije, Pravo
Objavio studenti.rs 08. april 2016. Prijavi dokument
UVOD
Tržište kapitala kao sastavni deo finansijskog tržišta, predstavlja faktor globalizacije nacionalnih ekonomija posebno preko svog instrumentalnog dela. Time se omogućava investitorima iz gotovo celog sveta da brzo i efikasno menjaju strukturu svog investicionog portfolia, pri čemu se misli prvenstveno na investiranje u hartije od vrednosti.
Berza je organizovano tržište na kome se trguje hartijama od vrednosti – akcijama i obveznicama. Zakon predviđa da se trgovanje akcijama može obavljati samo na organizovanom tržištu.
Nekada je često upoređivana sa pijacom, mestom gde se susreću ponuda i tražnja i određuju cene raznih dobara.
Razvoj tehnologije omogućio je da se nekadašnje pravilo trgovanja »uvek na istom mestu i u isto vreme« danas zameni novim: »stalno i svuda«, ali berza i dalje ostaje mesto susreta kupaca i prodavaca hartija od vrednosti. Berza ne kupuje, niti prodaje, samo obezbeđuje uslove za ravnopravnost učesnika trgovanja.
1. POJAM I ELEMENTI BERZE
Berza predstavlja institucionalizovano razmensko mesto na kojem pojedini članovi obavljaju robnu razmenu ili transakcije hartija od vrednosti, a u cilju sticanja dobiti, i mesto gde se na osnovu njihove ponude i tražnje vrši vrednovanje hartija od vrednosti.
Drugim rečima, berza predstavlja prostor na kome se trguje dugoročnim finansijskim instrumentima.
Poreklo reči BERZA objašnjava se u 2 varijante:
1. Reč BERZA potiče od latinske reči BURSA – kesa. Prvobitne berze bile su tržiste novca, mesto gde se menjao domaći novac za novac drugih zemalja.
2. Reč berza potiče od sastanka trgovaca iz ratnih krajeva koji su se u 14. veku sastajali u Belgiji (Brižu), u to vreme veoma poznate porodice Van der Beurse u čijoj je zgradi obavljana trgovina hartijama od vrednosti.
U istorijskom razvoju berze razlikujemo 3 perioda:
Prvi period počinje od 12. veka – to su redovna sastajališta trgovaca i menjača zlatnog i srebrnog novca. Tu su se trgovci obaveštavali o cenama kolonijalne robe i mogućnostima njene nabavke. Ovakva sastajališta su se održavala u Đenovi, Veneciji, Firenci, Parizu…
Drugi period pocinje od 17. veka – to su tzv. berze efekta na kojima se kupuju i prodaju hartije od vrednosti (obligacije, akcije…). U to vreme se povećava broj kapitalističkih preduzeća u vidu akcionarskih društava što je izazvalo organizovanje stalnih tržišnih mesta za trgovinu i ovom vrstom nerealne robe.
Treći period počinje od polovine 19. veka – kada se, zahvaljujući masovnoj proizvodnji, veliki broj sirovina i proizvoda prodaje bez njihovog pristupa i to samo na osnovu standardne oznake kvaliteta.
Ono što berzu razlikuje od ostalih tržišta na kojima se obavlja trgovina su elementi koji su karakteristični za berzansko trgovanje. Ti se elementi su:
1. mesto trgovanja,
2. predmet trgovine,
3. pravila trgovanja,
4. učesnici u trgovini i
5. vrste trgovine.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Kalina 18. april 2024.
Objavio NinaPremovic123 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.