Odlomak

UVOD

Berza je organizovano tržište na kome se trguje hartijama od vrednosti – akcijama i obveznicama. Zakon predviđa da se trgovanje akcijama može obavljati samo na organizovanom tržištu. Nekada je često upoređivana sa pijacom, mestom gde se susreću ponuda i tražnja i određuju cene raznih dobara. Razvoj tehnologije omogućio je da se nekadašnje pravilo trgovanja »uvek na istom mestu i u isto vreme« danas zameni novim: »stalno i svuda«, ali berza i dalje ostaje mesto susreta kupaca i prodavaca hartija od vrednosti. Berza ne kupuje, niti prodaje, samo obezbeđuje uslove za ravnopravnost učesnika trgovanja. Ključna funkcija berze je da obezbedi kontinuelno tržište hartija od vrednosti procenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate. Danas su retka tržišta na kojima ne deluje bar jedna berza. Brz i efikasan razvoj berze i berzanskog poslovanja ima blagotvoran uticaj na finansijsko i robno tržište, uključujući i tržišta koja su u razvoju, kao naše. Cilj ovakvog izlaganja o berzama je bio da se približi sam značaj berze u današnjem vremenu i koliko ona pomaže fleksibilnijem, lakšem i plodotvornijem trgovanju. Savet onima koji se odluče da posluju preko berze: Prilikom izbora brokersko-dilerskog društva, trebalo bi poći od uslova koje ono  nudi, njihovih provizija, ali i svojih saznanja o svakom od njih, reputacije na tržištu, prisutnosti u trgovanju, itd

 

 

 

 

 

1. POJAM I NASTANAK BERZE

Berza je fizički i poslovno organizovan prostor, na kome se po strogo utvrđenim pravilima trguje hartijama od vrednosti, novcem i stranim sredstvima plaćanja. To je institucija finansijskog tržišta, ali je i sama po sebi finansijsko tržište. Berze kao institucije organizovanog finansijskog tržišta kapitala, predstavljaju samostalne organizacije koje poseduju sopstveni poslovni prostor (zgradu), članstvo i poslovna pravila. Iako berze u promet ne unose svoje hartije od vrednosti, niti same kupuju i prodaju hartije od vrednosti, one spadaju u finansijske institucije, ali nisu intermedijarne finansijske institucije. Berza je prostor na kome se trguje dugoročnim fnansijskim instrumentima i u vlasništvu je države ili učesnika u berzanskoj trgovini. Ona je veoma organizovana institucija sa specifčnim načinom rada i delovanja. Berza je institucija sa javnim ovlašćenjima, što znači da donosi obavezujuća pravila berzanske trgovine za učesnike i da vrši kontrolu njihovog ispunjavanja.Prve berze bavile su se nekom vrstom prometa dokumenata, izdatim na osnovu robe, uz pismenu obavezu o budućoj naplati u robi ili novcu, koja je promenila vlasnika pre roka dospeća. Naziv „berza“ vezuje se za ime jednog bankara i porodicu Van den Boerse iz Briza i za grb koji je bio utisnut iznad vrata njihovog hotela, a imao je oblik kese (lat.bursa). U to vreme trgovci Briza okupljali su se u hotelu porodice Van den Burse. Imajući u vidu gde se okupljaju i grb, trgovci počinju da upotrebljavaju reč„berza“ za svoje sastanke.Sastanci trgovaca, na kojima su bili njihovi prijatelji i partneri u Brizu smatraju se prvim berzanskim sastancima na kojima su zaključivani poslovi hartijama od vrednosti kao i robom. Kasnije reč berza usvaja se u svim drugim gradovima gde se one osnivaju. U XV veku imamo prve organizovane berze, sa redovnim sastancima. U istorijskom razvoju berze razlikujemo tri perioda: Prvi period počinje od 12. veka – to su redovni sastanci trgovaca i menjača zlatnog i srebrnog novca. Tu su se trgovci obaveštavali o cenama kolonijalne robe i mogućnostima njene nabavke. Ovakvi sastanci su se održavali u Đenovi, Veneciji, Firenci, Parizu itd. Drugi period počinje od 17. veka – to su tzv. berze efekta na kojima se kupuju i prodaju vrednosni papiri (obligacije, akcije…). U to vreme se povećava broj kapitalističkih preduzeća u vidu akcionarskih društava što je izazvalo organizovanje stalnih tržišnih mesta za trgovinu I ovom vrstom nerealne robe. Treći period počinje od polovine 19. veka – kada je zahvaljujući masovnoj proizvodnji veliki broj sirovina i proizvoda se prodavao bez njihovog prisustva i to samo na osnovu standardne oznake kvaliteta.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari