background image

UVOD

Rangiranje, bodovanje i određivanje prioriteta pružaju uputstva za tri različite 
tehnike   rangiranja   –   rangirano   glasanje,   upareno   poređenje   i   ponderisano 
rangiranje.   Kombinovanje   tehnike   generisanja   ideja   kao   što   je   strukturisana 
„oluja ideja“ sa tehnikom rangiranja je efikasan način da analitičar započne novi 
projekat   ili   da   obezbedi   osnovu   za   saradnju   unutar   kancelarije   ili   među 
agencijama.   Tehnika   generisanja   ideja   se   koristi   za   izradu   lista   pokretačkih 
snaga,   varijabli   koje   treba   razmotriti,   indikatora,   mogućih   scenarija,   važnih 
aktera, istorijskih presedana, izvora informacija, pitanja na koja treba odgovoriti, 
itd. Takve liste su još korisnije kada se rangiraju, ocenjuju ili daju prioritet da bi 
se utvrdilo koje su stavke najvažnije, najkorisnije, najverovatnije ili treba da 
budu na vrhu liste prioriteta.

2

Page 3 is redacted
background image

glasanje   pruža   manje   informacija   nego   upareno   poređenje   ili   ponderisano 
rangiranje. Rangirano glasanje pokazuje samo da li je jedna stavka rangirana više 
ili niže od druge; tj. ne pokazuje koliko je stavka više ili niže rangirana. Upareno 
poređenje   pruža   tu   informaciju,   a   ponderisano   rangiranje   pruža   još   više 
informacija. Precizira kriterijume koji su korišćeni pri rangiranju i dodeljuje im 
se težina kriterijuma za svaku stavku na listi.

4.7.1 Metod: rangirano glasanje

U vežbi rangiranog glasanja, članovi grupe pojedinačno rangiraju svaku stavku 
poređanu prema samim preferencijama člana ili prema onome što član smatra 
da važnost stavke. U zavisnosti od broja stavki ili specifične analitike potreba, 
grupa može odlučiti da rangira sve stavke ili samo prve tri do pet. Vođa grupe ili 
moderator deli jednostavne glasačke listiće na kojima su navedene sve stavke za 
glasanje. Svaki član glasa po svom izboru. Ako član uoči dve stavke koje imaju 
jednaku prednost, glasovi se mogu podeliti između njih. Na primer, ako su dve 
stavke izjednačene za drugo mesto, svaka dobija ocenu 2,5. Sve stavke za koje nije 
dat nijedan glas smatraju se izjednačenim za poslednje mesto. Nakon što su 
članovi grupe glasali, glasovi se sabiraju. Stavka sa najmanjim brojem se rangira 
kao broj 1.

4.7.2 Metoda: upareno poređenje

Upareno   poređenje   upoređuje   svaku   stavku   sa   svakom   drugom   stavkom   i 
analitičar može da dodeli rezultat da pokaže koliko je važnija ili poželjnija ili 
verovatnija   jedna   stavka   u   odnosu   na     ostale.   Ova   tehnika   pruža   više   od 
jednostavnog rangiranja, jer pokazuje stepen važnosti ili preferencije za svaku 

4

background image

stavku. Lista stavki se zatim mogu poređati po dimenziji, kao što su važnost ili 
preferencija, korišćenjem skale intervalnog tipa.

 Pratite ove korake da biste koristili tehniku: 

Navedite stavke koje treba uporediti. Dodelite slovo svakoj stavci. 

Napravite tabelu sa slovima na vrhu i na dole sa leve strane, kao na Tabeli 
4.7a. Rezultati poređenja svakog para predmeta su označeni u ćelijama ove 
tabele. Obratite pažnju na dijagonalnu liniju ćelija tamnije boje. Ove ćelije 
se ne koriste, pošto se svaka stavka nikada ne poredi sa sobom. Ćelije ispod 
ove dijagonalne linije se ne koriste jer bi duplirali poređenje u ćelijama 
iznad dijagonalne linije. Ako radite u a grupi, podelite praznu kopiju ove 
tabele svakom učesniku. 

Gledajući ćelije iznad dijagonalnog reda sivih ćelija, uporedite stavku u 
redu sa onim u koloni. Za svaku ćeliju odlučite koja od ove dve stavke je 
važnija   (ili   poželjnija   ili   verovatnija).   Upišite   slovo   pobednika   ovog 
poređenja u ćeliju, i ocenite stepen razlike na skali od 0 (bez razlike) do 3 
(velika razlika), kao u Tabeli 4.7a. 

Konsolidujte   rezultate   sabiranjem   svih   vrednosti   za   svaku   od   stavki   i 
stavite ovaj broj u kolonu „Rezulat“. Na primer, Tabela 4.7a stavka B ima 
jednu 3 (trojku) u prvom redu plus jednu 2 (dvojku)  i dve 1 (jedinice) u 
drugom redu, za rezultat 7.

5