Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija, Ekonomija
Objavio studenti.rs 29. april 2019. Prijavi dokument
1. UVOD
Čistu i zdravu životnu sredinu mnogi već dugo smatraju opštim dobrom. Pretpostavljalo se da se ekološki sistem potpuno autohtono, na manje ili više zadovoljavajući način, dovodi u ravnotežu, zato nije bilo potrebe za državnom intervencijom u ovoj oblasti. Stoga se briga o životnoj sredini uglavnom svodila na deklarativne izjave. Međutim, takav stav se vremenom promenio. U slučaju životne sredine, slobodno tržiste ‘ne postavlja stvari na svoje mjesto’. Na primjer, električna centrala može da koristi ugalj kao pogonsko gorivo i da u svom procesu proizvodnje zagađuje čist vazduh i vodu. Predpostavimo da ovo preduzeće plaća ugalj, ali ne i čistu vodu i vazduh koje troši. Ukoliko nema ostalih ograničenja, preduzeće bi štedljivo koristilo ugalj, ali bi potpuno nepažljivo trošilo vazduh i vodu. Stoga postoje razlozi za državnu intervenciju u oblasti životne sredine.
Konferencija Ujedinjenih nacija o čovjekovoj okolini, održana u Štokholmu 1972. godine, predstavlja kamen temeljac za razvoj globalne brige u oblasti ekologije. Na konferenciji se okupilo 113 država, koje su priredile zajedničku izjavu o potrebi međunarodne saradnje u cilju zaštite životne sredine. Prijedlog da se 5. juni proslavlja kao svjetski dan zaštite zivotne sredine je dala delegacija Jugoslavije i prema nekim izvorima, ovo je postao centralni događaj Ujedinjenih nacija.
2. RECIKLAŽA
Reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Važno je odvojiti otpad prema vrsti jer se mnoge otpadne materije mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. Sve što može ponovo da se iskoristi a ne da se baci je recikliranje. Primjeri za reciklažu u svakodnevnom životu su:
• poklanjanje odjeće koja se ne koristi (bolje i korisnije nego da se odjeća baca)
• pravljenje komposta od organskih ostataka itd.
Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umjesto njih mogu naći ekološke zamjene. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti sistem upravljanja otpadom. Reciklaža ima tri osnovna principa (RRR):
• R – reduce – smanjiti
• R – reuse – ponovo koristiti
• R – recycle – reciklirati.
Reciklažom se postižu sljedeći ciljevi:
• štednja sirovinskih resursa (svi materijali su prirodnog porjekla i ima ih u prirodi u ograničenim količinama);
• štednja energije (nema trošenje energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorijevanjem materijala koji se ne recikliraju);
• zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent,a reciklažom se štiti životna sredina);
• otvaranje novih radnih mjesta (procesi u reciklaži materijala zahtjevaju znanje i rad što stvara potrebu za radnim mjestima).
U pogledu mogućnosti ponovnog iskorištenja materijali mogu biti:
• reciklabilni – mogu se iskoristiti ponovnim vraćanjem u proces proizvodnje
• nereciklabilni – ne mogu se vratiti u proces proizvodnje i koriste se za dobijanje energije-spaljivanjem ili se na ekološki bezbijedan način skladište.
Gotovo sve može da se reciklira: papir, karton, plastika, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe, keramika, elektronski I električni otpad… Recikliranje papira Papir se dobija iz celuloze,sirovine koja je osnovni sastojak drveta. Potrebo je poseći brojna stabla da bi se proizveo papir. Pošto govorimo o prirodnom resursu potrebno je brinuti o njegovoj količini. Primjer nebrige je Kina, čija je površina bila pokrivena 90% šumom, a danas je samo oko 5%. Papira ima oko 30% u našem otpadu. Moguće je reciklirati sve vrste novina, karton, papirne i kartonske kesa, papir za pisanje i ambalaž u od papira i kartona i to od 5-7 puta. Reciklažom 1tone kancelarijskog papira uštedimo 4.200kW električne energije, 32.000 l vode, 74% se manje zagađuje vazduh i spasili smo 17 stabala. Recikliranje plastike Plastika je materijal koji se dobija iz nafte, rude koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. Po sadašnjoj stopi proizvodnje, procjenjuje se da će rezerve nafte u svijetu nestati za 35 godina.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.