Izrada kolica za strugotinu MIG/MAG metodom
Objavio bojann998 18. april 2024.
Maturski Radovi, Skripte, Ekologija
Objavio samke4 08. maj 2013. Prijavi dokument
Uvod
Održivi razvoj
Održivi razvoj je skladan odnos ekologije i privrede, kako bi se prirodno bogatstvo naše planete sačuvalo i za buduće naraštaje. Može se reći da odrrživi razvoj predstavlja generalno usmerenje, težnju da se stvori bolji svet, balansirajući tri komponente: socijalne, ekonomske i faktore zaštite životne sredine. – koje ujedno čine i osčlonce održivog razvoja treba da budu od podjednakog značaja i važnosti u državi i društvu, i međusobno povezane.
Tokom poslednjih decenija koncept održivog razvoja postao je prihvaćen kao način da se živi u harmoniji sa životnom sredinom i definisan je kao: ,,Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a istovremeno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.,, od strane Svetske komisije za životnu sredinu i razvoj ( World Commission on Environment and Development, 1987), poznata i kao ,,Brutlendova komisija,, (Brundtland Commision). Ovaj koncept proglašen je ključem politike razvoja kako EU, tako i UN.
Neodrživi razvoj
Povećanje siromaštva, uništavanje prirodnih resursa, zagađivanje sa efektima za zdravlje. Neodrživ razvoj je kada se seku šume bez planskog obnavljanja, kada se lovi riba u količinama da sutra možda neće biti, eksploatiše mineralna voda, lekovito bilje, kamen, šljunak i drugo bez odgovornosti za budućnost. Neodrživ razvoj je kada kupujete i vozite automobile koji jako zagađuju životnu sredinu, a vi udišete izduvne gasove. Neodrživ razvoj je kada dodajete previše pesticida u zemljištu na kome gajite hranu…
Uzroci globalnog zagrevanja
O uzrocima i krajnjim posledicama globalnog zagrevanja ne postoji naučni konsenzus. Najzastupljenija je teorija prema kojoj je globalno zagrevanje posledica ugljen-dioksida, metana i dr. poreklom od industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Najvažniji gasovi koji utiču na globalno zagrevanje
1) Ugljendioksid (CO2) – smatra se da ovaj gas učestvuje sa oko 50 – 55% u globalnom zagrevanju. Osnovni razlog povećanja koncentracije ovog gasa u atmosferi je sve veće korišćenje fosilnih goriva (ugalj, nafta, gas) i seča šuma.
2) Hlorofluorokarbonati (CFC) – učestvuju sa oko 25% u globalnom zagrevanju. CFC jedinjenja se koriste za pravljenje plastičnih masa i u rashladnim uređajima.
3) Metan (CH4) – oko 12% učešća, nastaje raspadanjem organskih jedinjenja ali najveća količina metana u atosferi potiče iz industrijskih postrojenja
4) Azot (I) oksid – učestvuje sa 6% u globalnom zagrevanju.
Najvećim delom se oslobađa u industriji, ali velike količine ovog gasa se oslobode i u vulkanskim erupcijama. Prema toj teoriji povećana koncentracija pomenutih gasova dovodi do takozvanog efekta staklene bašte u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale Protokol iz Kjota, čiji je cilj smanjivanje emisije tih gasova
Objavio bojann998 18. april 2024.
Objavio bojann998 18. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
You must be logged in to post a comment.
Jedan komentar na “Klimatske promene”
rad je kratak da bi se smatrao adekvatnim seminarskim radom!