Mineralne materije
Objavio JELA77 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija, Hemija
Objavio milos991 10. oktobar 2013. Prijavi dokument
MINERALI U VOĆU I POVRĆU
Minerali su izuzetno važne materije neorganske prirode, odgovorne za mnoge procese u organizmu, za njegovu aktivnost i evoluciju.Imaju važnu ulogu u izgradnji elastičnog i neelastičnog tkiva, gradivnog materijala, održavanju osmotskog pritiska, jonske ravnoteže, kiselobazne ravnoteže, koloidnog stanja.Aktiviranje rada mnogih hormona, enzima i vitamina nemoguće je bez minerala.
Prema značaju i količini u telu, minerali se dele na:
Prema količini, minerali se dele na:
Kalcijum (Ca) je mineral odgovoran za nervnu provodljivost, za rast i kontrakciju mišica, zdrave kosti i zube, srce i krvotok, dobar je za imuni sistem. Prirodni izvor ovog minerala nalazi se u povrću:svežem peršunu, mladom crnom luku, belom luku, maslačku, spanaću, paprici,kelju a od voća u: suvim smokvama, bademu, orasima i ostalom koštunjavom voću. Preporučena dnevna doza je oko 800 mg.
Magnezijum (Mg) je mineral koji utiče na funkcije nerava i mozga, dobro deluje na rad srca, dobro deluje na digestivni sistem i sprečava taloženje kalcijuma u organizmu i time stvaranje kamenca u bubrezima i jetri, učestvuje u opuštanju mišića. Prirodni izvor je u: lisnatom povrću, pasulju, kukuruzu, grašku, sočivu, soji, ljuspicama od pšenice i ovsa, smokvi, limunu, grejpfrutu, bademima, jabukama, kakau. Preporučena dnevna doza je oko 400 mg.
Fosfor (P) je mineral odgovoran za kosti i zube, pomaže metabolizam masti i skroba, kao i rast i obnavljanju organizma i proizvodnji energije. Prirodni izvori se nalaze u: integralnim žitaricama, grožđu, ribizlama, malinama i semenkama. Preporučena dnevna doza je oko 800 mg.
Kalijum (K) je mineral koji snižava krvni pritisak i pomaže kod izbacivanja otpadnih materija iz organizma, ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu i nervnom prenošenju pri kontrakciji mišića. Prirodni izvorisu: mahunarke, paradajz, salata, seme suncokreta, krompir, banana , orasi, kikiriki, badem, pistaći, lešnik, suvo grožđe i ostalo suvo voće, musli i integralne pahuljice. Iako zvanični standardi nisu ustanovljeni, preporučuje se unos od oko 2 000-6 000 mg dnevno.
Cink (Zn) je mineral koji utiče na metaboličke procese i sintezu proteina, pomaže kod ozdravljenja prostate i rastu noktiju, dobar je i u lečenju neplodnosti. Pomaže u održavanju ravnoteže kolagena i elastina u koži.Potpomaže zarastanje rana, jača imuni sistem i povećava otpornost prema infekcijama. Prirodni izvori su: pšenične klice, pečurke, spanać, boranija, grožđe, soja, badem, kikiriki, semenke od bundeve. Preporučena dnevna doza je 15 mg.
Gvožđe (Fe) je mineral koji je odgovoran za stvaranje eritrocita i sprečavanje anemije, potpomaže rast, sprečava zamor, a uključeno je i u produkciju hemoglobina. Povećava otpornost prema infekcijama i stimuliše apetit.Naročito je pogodan u trudnoći.Preterana upotreba kafe ili čaja, znatno smanjuje gvožđe u organizmu. Da bi se iskoristio gvožđe iz hrane, mora se redukovati pod uticajem hlorovodonične kiseline iz želuca, tripsina i redukujućih agenasa hrane u dvovalentni rastvorljivi oblik gvožđesulfat (fero-sulfat).Resorpcija ovog gvožđa se obavlja u tankom crevu i deponuje se u jetri u vidu proteina feritina. Iz feritina iz jetre gvožđe se raznosi do svih tkiva i ćelija u obliku transferina. Namirnice koje sadrže velike količine apsortivnog gvožđa su: žitne cerealije, pasulj, grašak, spanać, ren, sočivo, semenke bundeve. Nešto slabiji ali dobar izvor gvožđa su: pečeni krompir zajedno sa ljuskom, konzervisane špargle i suvo voće. Preporučena dnevna doza je 14 mg.
Silicijum (Si).Voće i povrće bogato biljnim vlaknima dobar je izvor silicijuma. Ima ga u trešnji i jagodi, a i u jestivoj kori raznog voća i povrća. Žalfija i slez su bogati silicijumom.Utiče na čvrstinu noktiju i čvrstinu kose. U organizmu ga ima oko 1.4 mg, a depoi se nalaze u kostima. Prirodan lek za zapaljenja u organizmu. Silicijum dioksid je dobar izolator i stoga dobro utiče na očuvanje toplote tela tokom zimskih meseci.
Bakar (Cu)je jedan od veoma važnih i životno neophodnih mikroelemenata. Bakar sa drugim proteinima i enzimima gradi komplekse i tako lakše ulazi u mnoge oksidoredukcione procese, od sinteze hemoglobina do funkcija centralnog nervnog sistema. Ovi kompleksi aktivno učestvuju u sintezi hemoglobina i sazrevanja crvenih krvnih zrnaca.Joni bakra omogućavaju taloženje glikogena u jetri.Bakar ima važnu ulogu i u građenju koštanog sistema i pigmentaciji kose. Bakra najviše ima u: žitaricama, pasulju, sočivu, pirinču, pečurkama, artičoki, koštunjavom voću i suvom voću. Bakrom su naročite bogate neke šumske gljive kao bela mlečnica. Preporučen unos bakra je od 0,6 do 2 mg dnevno, mada neki stručnjaci preporučuju do 7 mg dnevno.
Objavio JELA77 25. mart 2024.
Objavio batakari 19. februar 2024.
Objavio mitrovicm993 20. decembar 2023.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.