Odlomak

MINERALI U VOĆU I POVRĆU
Minerali su izuzetno važne materije neorganske prirode, odgovorne za mnoge procese u organizmu, za njegovu aktivnost i evoluciju.Imaju važnu ulogu u izgradnji elastičnog i neelastičnog tkiva, gradivnog materijala, održavanju osmotskog pritiska, jonske ravnoteže, kiselobazne ravnoteže, koloidnog stanja.Aktiviranje rada mnogih hormona, enzima i vitamina nemoguće je bez minerala.
Prema značaju i količini u telu, minerali se dele na:

  • esencijalne ili glavne: kalcijum, magnezijum, fosfor, natrijum, kalijum, hlor
  • esencijalne u tragovima: gvožđe, bakar, hrom, cink, jod, selen, fluor, kobalt, mangan, molibden
  • verovatno esencijalne u tragovima: silicijum, nikl, kalaj, vanadijum
  • neesencijalne: arsen, živa, olovo, aluminijum, bor, zlato, srebro, titan, litijum, stroncijum, germanijum, kadmijum, antimon, bizmut, rubidijum, brom.

Prema količini, minerali se dele na:

  • mikroelemente: selen, mangan, kobalt, hrom, molibden
  • makroelemente: natrijum, magnezijum, kalcijum, fosfor, kalijum, hlor, gvožđe, sumpor, bakar, cink i jod.

Kalcijum (Ca) je mineral odgovoran za nervnu provodljivost, za rast i kontrakciju mišica, zdrave kosti i zube, srce i krvotok, dobar je za imuni sistem. Prirodni izvor ovog minerala nalazi se u povrću:svežem peršunu, mladom crnom luku, belom luku, maslačku, spanaću, paprici,kelju a od voća u: suvim smokvama, bademu, orasima i ostalom koštunjavom voću. Preporučena dnevna doza je oko 800 mg.
Magnezijum (Mg) je mineral koji utiče na funkcije nerava i mozga, dobro deluje na rad srca, dobro deluje na digestivni sistem i sprečava taloženje kalcijuma u organizmu i time stvaranje kamenca u bubrezima i jetri, učestvuje u opuštanju mišića. Prirodni izvor je u: lisnatom povrću, pasulju, kukuruzu, grašku, sočivu, soji, ljuspicama od pšenice i ovsa, smokvi, limunu, grejpfrutu, bademima, jabukama, kakau. Preporučena dnevna doza je oko 400 mg.
Fosfor (P) je mineral odgovoran za kosti i zube, pomaže metabolizam masti i skroba, kao i rast i obnavljanju organizma i proizvodnji energije. Prirodni izvori se nalaze u: integralnim žitaricama, grožđu, ribizlama, malinama i semenkama. Preporučena dnevna doza je oko 800 mg.
Kalijum (K) je mineral koji snižava krvni pritisak i pomaže kod izbacivanja otpadnih materija iz organizma, ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu i nervnom prenošenju pri kontrakciji mišića. Prirodni izvorisu: mahunarke, paradajz, salata, seme suncokreta, krompir, banana , orasi, kikiriki, badem, pistaći, lešnik, suvo grožđe i ostalo suvo voće, musli i integralne pahuljice. Iako zvanični standardi nisu ustanovljeni, preporučuje se unos od oko 2 000-6 000 mg dnevno.
Cink (Zn) je mineral koji utiče na metaboličke procese i sintezu proteina, pomaže kod ozdravljenja prostate i rastu noktiju, dobar je i u lečenju neplodnosti. Pomaže u održavanju ravnoteže kolagena i elastina u koži.Potpomaže zarastanje rana, jača imuni sistem i povećava otpornost prema infekcijama. Prirodni izvori su: pšenične klice, pečurke, spanać, boranija, grožđe, soja, badem, kikiriki, semenke od bundeve. Preporučena dnevna doza je 15 mg.
Gvožđe (Fe) je mineral koji je odgovoran za stvaranje eritrocita i sprečavanje anemije, potpomaže rast, sprečava zamor, a uključeno je i u produkciju hemoglobina. Povećava otpornost prema infekcijama i stimuliše apetit.Naročito je pogodan u trudnoći.Preterana upotreba kafe ili čaja, znatno smanjuje gvožđe u organizmu. Da bi se iskoristio gvožđe iz hrane, mora se redukovati pod uticajem hlorovodonične kiseline iz želuca, tripsina i redukujućih agenasa hrane u dvovalentni rastvorljivi oblik gvožđesulfat (fero-sulfat).Resorpcija ovog gvožđa se obavlja u tankom crevu i deponuje se u jetri u vidu proteina feritina. Iz feritina iz jetre gvožđe se raznosi do svih tkiva i ćelija u obliku transferina. Namirnice koje sadrže velike količine apsortivnog gvožđa su: žitne cerealije, pasulj, grašak, spanać, ren, sočivo, semenke bundeve. Nešto slabiji ali dobar izvor gvožđa su: pečeni krompir zajedno sa ljuskom, konzervisane špargle i suvo voće. Preporučena dnevna doza je 14 mg.
Silicijum (Si).Voće i povrće bogato biljnim vlaknima dobar je izvor silicijuma. Ima ga u trešnji i jagodi, a i u jestivoj kori raznog voća i povrća. Žalfija i slez su bogati silicijumom.Utiče na čvrstinu noktiju i čvrstinu kose. U organizmu ga ima oko 1.4 mg, a depoi se nalaze u kostima. Prirodan lek za zapaljenja u organizmu. Silicijum dioksid je dobar izolator i stoga dobro utiče na očuvanje toplote tela tokom zimskih meseci.
Bakar (Cu)je jedan od veoma važnih i životno neophodnih mikroelemenata. Bakar sa drugim proteinima i enzimima gradi komplekse i tako lakše ulazi u mnoge oksidoredukcione procese, od sinteze hemoglobina do funkcija centralnog nervnog sistema. Ovi kompleksi aktivno učestvuju u sintezi hemoglobina i sazrevanja crvenih krvnih zrnaca.Joni bakra omogućavaju taloženje glikogena u jetri.Bakar ima važnu ulogu i u građenju koštanog sistema i pigmentaciji kose. Bakra najviše ima u: žitaricama, pasulju, sočivu, pirinču, pečurkama, artičoki, koštunjavom voću i suvom voću. Bakrom su naročite bogate neke šumske gljive kao bela mlečnica. Preporučen unos bakra je od 0,6 do 2 mg dnevno, mada neki stručnjaci preporučuju do 7 mg dnevno.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari