Devizno trziste

UVOD
Devizno tržište je poseban segment tržišta kapitala. Ako se pod tržištem podrazumjeva suočavanje ponude i tražnje, onda bi se pod deviznim tržištem trebalo da podrazumjeva suočavanje ponude i tražnje deviza.
Devizno tržište je u svakom slučaju jedan spečifičan vid tržišta kao što je npr. slučaj sa novčanim tržištem. Devizno tržište je „ex institutione” imperfektno tržište.
Ovo je iz razloga što je predmet trgovanja na ovom tržištu jedna specifična roba tj. deviza. Njena specifičnost se ogleda u tome što je ona u isto vrijeme u zemlji, na čiju valutu glasi, zakonsko sredstvo plaćanja.
Dakle, na formiranje cijena na deviznom tržištu utiče ne samo odnos ponude i potražnje već i sve mjere koje zemlja, na čiju valutu glasi deviza, preduzima u oblasti svoje ekonomske politike.
Svetsko tržište predstavlja skup odnosa ponude i tražnje svih roba koje se razmenjuju na svjetskom prostoru. Prema tome, promet na svjetskom tržištu predstavlja promet vlastitih proizvoda na domaćem tržištu i promet roba izmedju nacionalnih privreda.
Svjetsko devizno tržište nema odredjenu geografsku lokaciju, posebnu organizacijsku strukturu i radno vrijeme. Čini ga centralne i velike svjetske komercijalne banke koje medjusobno trguju konvertibilnim devizama 24 sata dnevno.

1.    POJAM DEVIZNOG TRŽIŠTA
Devizno tržište je osnovano 1971.godine sa pojavom plivajućeg deviznog kursa. U poređenju sa ostalim tržištima devizno tržište je ogromno. Poslije drugog svjetskog rata, internacionalna trgovina se drastično razvila zahvaljujući poslijeratnim konstrukcijama što je dovelo do naglog kretanja kapitala. Ovo je destabilizovalo devizni kurs koji je bio uspostavljen Bretonvudskim sporazumom. Sporazum je 1971.godine odbačen i dolar se nije više mogao konvertovati u zlato.
Do 1973.godine valute su se već uveliko počele formirati u odnosu na ponudu i tražnju što je dovelo do novijih finansijskih instrumenata i slobodne trgovine.
Devizno tržište je deo ukupnog finansijskog tržišta na kojem se prema utvrđenim uslovima i pravilima trguje stranim valutama, odnosno razmjenjuju devize. Osnovni zadatak mu je da snambjeva učesnike stranim sredstvima plaćanja za plaćanje uvoza i izvoza.
Devizni kurs se formira kao i cijena svakoj drugoj robi, pod uticajem ponude i tražnje i predstavlja cijenu jedne jedinice strane valute izraženu brojem jedinica domaće valute.
Devizno tržište ne postoji kao organizovano centralno mjesto trgovanja već ga čini svjetska mreža učesnika međusobno povezanih savremenim komunikacijskim sredstvima (telefon, teletekst, satalitska mreža…). Trgovanje se odvija na specijalizovanim deviznim berzama i u sastavu međusobno povezanih banaka, što objedinjeno čini 24-satno svjetsko devizno tržište.
Najvažniji učesnici su velike komercijalne banke, brokeri i dileri specijalizovani za trgovanje devizama, komercijalni kupci deviza, multinacionalne kompanije, centralne banke.
Najveći promet obavlja se preko specijalizovanih brokera devizama na međubankarskim tržištima, koji povezuju banke uz nisku proviziju. Velike komercijalne banke su „market makersi“ tog tržišta, spremni u svakom trenutku kupiti i prodati devize po određenoj cijeni.
Preduzeća, manje banke i filijale stranih banaka ne sudjeluju na deviznom tržištu direktno već sa stranim sredstvima plaćanja snabjevaju preko otvorenih kreditnih linija velikih banaka. Svjetski finansijski centri ujedno su i najvažniji centri trgovanja devizama (New York, London, Zurich, Frankfurt i Tokio).