Odlomak

Sportski trening nije egzaktan problem niti je sama teorija sportskog treninga nekakva egzaktna nauka koja proizilazi iz nakvih opštih principa. Naprotiv, ona je evoluirala lagano iz empirijskog i praktičnog iskustva, te je stoga prilično lako u njoj videti kontradiktorrne, divergentne i različite teorije i težnje ka objašnjenju.
Sam sportski trening predstavlja kompleksan pedagoški proces koji se konkretizuje u organizovanom vežbanju koje se ponavlja sa takvim opterećenjem da aktivira fiziološke procese superkompenzacije i adaptacije organizma. Na taj način se postiže poboljšanje fizičkih (motoričkih), tehničkih, taktičkih, psihičkih, intelektualnih kvaliteta sportiste, koji se iskazuju u postizanju takmičarskog rezultata. Jedna od zabluda koja je dosta štetila sportskoj praksi (a nažalost i danas je prisutna kod zaostale stručne svesti) je mišljenje da se određene vrste priprema (tehnička, taktička, fizička, psihološka, teoretska), tretiraju kao izolovane dimenzije treninga. Sve one zajedno tek mogu da pokažu svoju snagu i efikasnost i da utiču na to da se fudbaler pripremi na dobar način.
Pa ipak, lako je videti da je sportski trening išao uporedo sa samim sportom, odnosno, da je problem teroije treninga rastao kako je rasla presija za boljim rezultatima, a to je opet, išlo ruku pod ruku sa takmičenjima. Kako je došlo do nagomilavanja prakse i praktičnih izazova, počev od obnove modernih Olimpijskih igara, 1896. godine u Atini, sport je počeo da nameće ideje o boljim performansama.
Ekonomski značaj sporta je rastao paralelno sa društvenim. Ono što je nekada bila amaterska zabava zarad dobrobiti tela i duha, posle Drugog svetskog rata se pretvorio u prestižnu granu ljudskih aktivnosti, a i veoma unosnu. Profesionalni sport je postao jedna od najvažnijih grana biznisa, a sportisti su postali moderni heroji. Ako nije bilo same profesionalizacije, poput one situacije koju smo imali u socijalističkim zemljama, sport je počeo da se smatra superiornim pokazateljem superiornosti neke kulture, civilizacije ili društvenog sistema. U tom su smislu postignuti rezultati „su bili ne samo merilo mogućnosti čoveka, već i sredstvo promocije društveno-ekonomskih sistema, pa i sistema pripreme sportista za najvažnija takmičenja“ .
Peridozacija treninga je dakle, napredovala zajedno sa idejom takmičenja. Tako je sistem pripreme sportista za takmičenja „u početku, u velikoj meri zavisio od sezonsko-klimatskih uslova, od godišnjeg doba i kalendara takmičenja. U vezi sa tim, 60-tih godina počelo se govoriti o problemu periodizacije sportskog treninga, kao važnom segmentu teorije i prakse sportskog treninga. Podela na periode nije ništa novo, jer su ljudi u svakoj aktivnosti to oduvek činili, ali je periodizacija sportskog treninga tokom godine, sa ciljem da se postignu najbolji rezultati u vreme takmičenja bila relativno nova ideja“. Danas je fudbal toliko važan i popularan da donosi ogromne profite i da se danas fudbaleri, poput Mesija ili Kristijana Ronalda, plaćaju astronomskim svotama. U tom smislu je periodizacija treninga fudbalera od krucijalnog značaja.

Sportski trening nije egzaktan problem niti je sama teorija sportskog treninga nekakva egzaktna nauka koja proizilazi iz nakvih opštih principa. Naprotiv, ona je evoluirala lagano iz empirijskog i praktičnog iskustva, te je stoga prilično lako u njoj videti kontradiktorrne, divergentne i različite teorije i težnje ka objašnjenju.
Sam sportski trening predstavlja kompleksan pedagoški proces koji se konkretizuje u organizovanom vežbanju koje se ponavlja sa takvim opterećenjem da aktivira fiziološke procese superkompenzacije i adaptacije organizma. Na taj način se postiže poboljšanje fizičkih (motoričkih), tehničkih, taktičkih, psihičkih, intelektualnih kvaliteta sportiste, koji se iskazuju u postizanju takmičarskog rezultata. Jedna od zabluda koja je dosta štetila sportskoj praksi (a nažalost i danas je prisutna kod zaostale stručne svesti) je mišljenje da se određene vrste priprema (tehnička, taktička, fizička, psihološka, teoretska), tretiraju kao izolovane dimenzije treninga. Sve one zajedno tek mogu da pokažu svoju snagu i efikasnost i da utiču na to da se fudbaler pripremi na dobar način.
Pa ipak, lako je videti da je sportski trening išao uporedo sa samim sportom, odnosno, da je problem teroije treninga rastao kako je rasla presija za boljim rezultatima, a to je opet, išlo ruku pod ruku sa takmičenjima. Kako je došlo do nagomilavanja prakse i praktičnih izazova, počev od obnove modernih Olimpijskih igara, 1896. godine u Atini, sport je počeo da nameće ideje o boljim performansama.
Ekonomski značaj sporta je rastao paralelno sa društvenim. Ono što je nekada bila amaterska zabava zarad dobrobiti tela i duha, posle Drugog svetskog rata se pretvorio u prestižnu granu ljudskih aktivnosti, a i veoma unosnu. Profesionalni sport je postao jedna od najvažnijih grana biznisa, a sportisti su postali moderni heroji. Ako nije bilo same profesionalizacije, poput one situacije koju smo imali u socijalističkim zemljama, sport je počeo da se smatra superiornim pokazateljem superiornosti neke kulture, civilizacije ili društvenog sistema. U tom su smislu postignuti rezultati „su bili ne samo merilo mogućnosti čoveka, već i sredstvo promocije društveno-ekonomskih sistema, pa i sistema pripreme sportista za najvažnija takmičenja“ .
Peridozacija treninga je dakle, napredovala zajedno sa idejom takmičenja. Tako je sistem pripreme sportista za takmičenja „u početku, u velikoj meri zavisio od sezonsko-klimatskih uslova, od godišnjeg doba i kalendara takmičenja. U vezi sa tim, 60-tih godina počelo se govoriti o problemu periodizacije sportskog treninga, kao važnom segmentu teorije i prakse sportskog treninga. Podela na periode nije ništa novo, jer su ljudi u svakoj aktivnosti to oduvek činili, ali je periodizacija sportskog treninga tokom godine, sa ciljem da se postignu najbolji rezultati u vreme takmičenja bila relativno nova ideja“. Danas je fudbal toliko važan i popularan da donosi ogromne profite i da se danas fudbaleri, poput Mesija ili Kristijana Ronalda, plaćaju astronomskim svotama. U tom smislu je periodizacija treninga fudbalera od krucijalnog značaja.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Istorija

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari