Država

Tema o kojoj ćemo ovdje govoriti na prvi pogled izgleda jednostavna, samorazumljiva, pa joj ne bi trebalo pridavati tako veliki značaj. Obilje literature i nepregledan empirijski materijal ne govore samo o značaju teme nego i njenoj složenosti, nepreciznosti i ogromnim teškoćama sa kojima je suočeno svako istraživanje bilo kojeg aspekta političke institucije – države. Problem nastanka, razvoja i funkcija države ostaje tematskim zadatkom svakog mislioca, ne samo društva nego mislećeg subjekta uopšte. Od Heraklita preko Sokrata, Platona i Aristotela do Karla Popera danas ovaj problem nije prestao zanimati najumnije glave u povijesti čovječanstva.
Država je osnovni i najvažniji oblik političkog organiziranja svakog klasnog društva. Kroz historiju činjeni su mnogi pokušaji da se shvati i objasni porijeklo i priroda države.
Država je historijska društvena tvorevina. Nastala je u društvu na određenom stupnju razvoja proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Razvojem proizvodnje i društvenom podjelom rada, a posebno razmjenom dolazi do uspostavljanja teritorijalnih veza kao baze za organizaciju društva. Razvoj proizvodnih snaga u prvobitnoj zajednici je izazvao promjenu produkcionih odnosa i sa tim i svih drugih društvenih odnosa i institucija.