Agregatna ponuda

U V O D

Ekonomski rast je dugoročni ekonomski i politički cilj svake zemlje. Najvažniji faktor dugoročnog ekonomskog rasta je agregatna ponuda. Pod ekonomskim rastom se podrazumijeva povećanje potencijalnog BDP-a, odnosno proizvodnje i proizvodnih kapaciteta a grafički se prikazuje pomakom granice proizvodnih mogućnosti od ishodišta. Povećanje proizvodnje nastalo većim korištenjem postojećih kapaciteta se ne smatra ekonomskim rastom, ono se mjeri povećanjem realnog BDP-a po stanovniku u određenom razdoblju, a tako se otklanjaju kratkoročne i sezonske fluktuacije koje mogu dati krivu sliku privredne dinamike. U ovom radu kratko ću prikazati ulogu i važnost agregatne ponude kao makroekonomske varijable koja zajedno sa agregatnom potražnjom određuje agregatnu cijenu i agregatnu proizvodnju.

 
AGREGATNA PONUDA – definicija

Agregatna ponuda predstavlja količinu roba i usluga, koju su proizvođači u jednoj ekonomiji, spremni proizvesti i ponuditi u određenom periodu (najčešći period koji se uzima je godina dana).
Dugoročno posmatrano, agregatna ponuda je uvijek na granicama proizvodnih mogućnosti, jer će
dugoročno, sva preduzeća proizvoditi optimalno, tj. gdje im je jedinični trošak proizvodnje dobara i usluga minimalan.
Dugoročno, prema tome, cijene proizvoda i usluga ne utiču na agregatnu ponudu.
To znači da, ako poraste cijena proizvoda 20%, u dugom će roku porasti i cijene inputa za isti procenat, tako da to neće biti mamac proizvođačima za većom proizvodnjom, jer zarade preduzetnika se neće povećati.

KRIVA AGREGATNE PONUDE AS

Kriva AS pokazuje koliko će preduzeća proizvoditi i prodavati pri različitim nivoima cijena, dok su drugi faktori konstantni. Oblik krive AS dugo je bio kontroverzan među ekonomistima:

KLASIČARI su pretpostavljali da privreda radi uvijek u uslovima pune zaposlenosti, tj.da je u privredi puna zaposlenost, jer prema Sayovom zakonu ponuda stvara svoju vlastitu potražnju. Njihova funkcija AS je okomica podignuta na nivou pune zaposlenosti (Ymax). Njihova funkcija je potpuno neelastična na promjene cijene.

KEYNES tvrdi da je kriva AS potpuno elastična, tj.pretpostavlja se da količinu proizvodnje i zaposlenosti određuje isključivo agregatna potražnja.
Keynes je djelovao u uslovima velike nezaposlenosti, kada je mogao angažirati velike količine rada uz iste plate. Kako se ne mijenjaju njihovi prosječni troškovi, ne mijenjaju se ni cijene.

Treći oblik kombinacija prethodna dva oblika. NEOKLASIČARI smatraju da je kriva AS u početku, dakle u uslovima velike nezaposlenosti, jako elastična, a da je uslovima visoke zaposlenosti jako neelastična i kako se privreda približava punoj zaposlenosti, da kriva postaje sve okomitija.