Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio Jovan789 04. decembar 2014. Prijavi dokument
Etika i moral menadžera 21.vijeka
UVOD
Ima jedan broj mislilaca koji zaključuju da u posljednjih 2500 godina čovječanstvo nije napravilo moralni progres, nego je zapalo u moralni regres i destrukciju, premda je bez postojanja i poštovanja moralno-etičkih fenomena teško zamisliva i održiva bilo koja civilizacija. Uprkos svemu, život je moralniji u naše vrijeme u odnosu na stare civilizacije u kojima su primjenjivane surove kazne, oštre i okrutne mjere, pa je čovjek bio rob i podanik bez ikakvih prava. Danas su zastupljeni humanizam, demokratija, ljudska prava i slobode. Druga pitanja koja plijene značajnu pažnju u svim civilizacijama su princip odgovornosti, problemi krivice i patnje u tekućim društvenim zbivanjima i zaslužuju da se analiziraju i rasvijetle od ranih civilizacija do naših vremena.
«Što se tiče moralno-etičkih učenja, evidentna je zastupljenost etičkog racionalizma u antičkom svijetu koji se zasniva na stavovima da je moralno ponašanje povezano sa znanjem i da čovjek mora znati šta je dobro da bi se tako ponašao. U učenjima drugih civilizacija, posebno kada je riječ o hinduizmu i budizmu, pa donekle i konfucijanizmu, postoji sistem moralnih vrijednosti sa jasnim razlikovanjem dobra i zla, ali i drugačija učenja o vrhunskom znanju, etičkim idealima, savršenstvu, manirima, oblicima individualnog i kolektivnog ponašanja, načinu vladanja, shvatanju božanstva, rituala i relacija odnosa gospoda-podanik ili sluga, te niza drugih moralno-etičkih situacija».
1. O ETICI I MORALU
Etika (grč. Ethos običaj, ethike) je deo filozofije koji proučava i procenjuje moralne vrednosti (što je dobro ili što je rđavo, što treba da bude ili što ne treba da bude), poreklo i načela moralnosti (još se zove: moralna filozofija, praktična filozofija, nauka o moralu).
Moral (lat. mos gen. moris, običaj, moralis) je skup običaja, naročito dobrih običaja, onih koji omogućuju povoljan i skladan opstanak pojedinca i društva, vrlina, krepost, najviši zakon održanja ljudskog društva; misao kojoj je cilj da pouči, pouka.
Moral je skup nepisanih pravila i običaja koji određuju međuljudske odnose, načine ponašanja i određeni oblik života u nekoj društvenoj zajednici, i to prije svega s obzirom na pitanja dobra i zla – moral je nešto objektivno: jedan od oblika društvene svijesti, kao društvena institucija, sistem običaja, navika i normi , ali i subjektivno – svjesno i slobodno pirhvaćanje normi i pravila, dio ličnosti koji se ogleda u svijesti i savjesti. Moral je društveno– istorijski uslovljen, pa prema tome postoje i različite vrste morala. Za sve njih karakteristično je poštovanje ljudskog dostojanstva, zajedništvo, trpeljivost, te odricanje prisile i nasilja. Glavne vrijednosti su dobro, ispravno i pravedno. Stiče se odgojem i življenjem u određenoj sredini, oslanja se na savjest i svijest pojedinca. U društvu se potvrđuje idealnim sankcijama u smislu pohvala i prijekora za razliku od prava i zakona, koji se održavaju državnom silom i prijetnjom materijalne kazne. Prosuđivanje moralnosti nekog čina u domeni je savjesti i ona je upravo osjećaj moralne odgovornosti, tj. skup načela moralnog procjenjivanja, odnosno sposobnost prosuđivanja moralnih postupaka kao dobrih ili loših. Oblikuje se prihvaćanjem moralnih normi. Nepotkupljiv je, a savjest kao i karakter oblikuju se i izgrađuju tokom cijeloga života. Nikakav vanjski autoritet ne može nam nametnuti moralnu obvezu osim naše savjesti i to je samozakonodavstvo savjesti.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.