Odlomak

Bilans stanja i uspeha
Bilans stanja (balance sheet)
Bilans stanja je finansijski izveštaj koji pokazuje finansijsko stanje, odnosno vrednost imovine i izvore imovine preduzeća na određeni dan. Imovina koja se lako ili u bliskoj budućnosti može pretvoriti u gotovinu ili novac naziva se tekuća ili obrtna imovina . Gotovina, hartije od vrednosti, dospela potraživanja i zalihe su tekuća imovina. Od svih navedenih oblika tekuće imovine očekuje se da se u periodu do godinu dana mogu pretvoriti (konvertovati) u gotovinu.
Druga vrsta imovine je fiksna ili stalna imovina , koja se u poslovnom procesu ne može pretvoriti u gotovinu odmah ili u roku do godinu dana, ili u toku jednog obračunskog perioda, ali se upotrebom ili korišćenjem ove imovine u poslovanju stvara gotovina. Fiksna imovina je materijalne prirode, poput opreme ili fabrike, ili nematerijalne, kao što je patent, idejni projekt, kompjuterski projekt, itd. Tekuće obaveze, kao što su dospeli računi na naplatu, su obaveze koje zahtevaju isplatu sa računa preduzeća u okviru tekuće godine poslovanja. Dugoročne obaveze su dugovi koji dospevaju na naplatu nakon isteka perioda od godinu dana.
U bilansu stanja iskazuje se knjigovodstvena vrednost imovine (šta preduzeće poseduje) i obaveze i prava iz imovine (izvori imovine ili kapitala), odnosno ko je i šta stekao. Bilans stanja se iskazuje kroz aktivu-imovinu preduzeća(assets) i pasivu(izvori imovine preduzeća).Ukupan iznos imovine-aktiva jednaka je izvorima kapitala-pasiva.
U aktivi imovina se grupiše prema funkciji i čine je:

1. fiksna ili stalna imovina (osnovna sredstva, nematerijalna ulaganja i dugoročna finansijska ulaganja – hartije od vrednosti);
2. obrtna imovina ili kapital (zalihe, materijal, gotovi proizvodi, nedovršena proizvodnja, kratkoročna potraživanja-kupci, kratkoročna finansijska ulaganja-hartije od vrednosti, menice, novčana sredstva – gotovina);
3. aktivna vremenska razgraničenja;
4. gubitak iz ranijih godina i gubitak iz tekuće godine.

Kao što smo već rekli pasivu čine izvori imovine ili kapitala i čine je:

1. osnovni kapital – akcionarski ili sopstveni kapital;
2. dugoročne obaveze- krediti, hartije od vrednosti;
3. kratkoročne obaveze (dobavljači, čekovi, menice i ostale kratkoročne hartije od vrednosti, avansi, ostale kratkoročne obaveze iz poslovanja);
4. pasivna vremenska razgraničenja;
5. neraspoređena dobit iz tekuće godine.

Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala, kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu aktive i pasive. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava, što menja kvantitet i kvalitet izvora imovine. Svaki novi odliv sredstava dovodi do smanjenja aktive i pasive. Na primer, Tabela br.18 pokazuje nam aktivu bilansa stanja hotelskog preduzeća X na dan 31. decembra 2005. godine. Možemo videti da je to preduzeće imalo 4.2631.000 dinara gotovog novca (cash) i vrednosnih papira – hartija od vrednosti, zatim potraživanja za prodatu robu od 5.345.000 dinara, koja su dospela na naplatu (receivables). Zalihe (inventories) čine materijal, namirnice i piće i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju. Prema prikazanom bilansu stanja, bruto vrednost fiksne imovine po nabavnoj vrednosti je 405.821.000 dinara(Tabela br.18). Sadašnja vrednost ili neto vrednost fiksne imovine manja je za 18.511.000 miliona dinara(Tabela br.19) na ime amortizacije, te iznosi 387.310.000 dinara (405.821.000 -18.511.000 =387.310.000).
Pasiva u bilansu stanja pokazuje poreklo ili izvor imovine navedene po vrstama i iznosima u aktivi. Menadžer mora da vodi računa o obavezama preduzeća, t.j. o novcu koji preduzeće duguje dobavljačima, državi i drugim poslovnim subjektima. Prve po redosledu izmirenja su obaveze koje treba da budu isplaćene u najkraćem periodu. U konkretnom primeru, to su kratkoročne obaveze u iznosu od 14.518.000 a da preduzeće ima dugoročne ili kratkoročne kredite onda bi oni imali priorite.
Ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (76.169.000 dinara) i ukupne kratkoročne obaveze (14.518.000 dinara), može se zaključiti da su obaveze manje od vrednosti imovine za 61.651.000 dinara (4,39 minus 7,42 = minus 3,03). Dobijena vrednost se naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital-NWC). To je obrtna ili tekuća imovina umanjena za tekuće obaveze.

 

 
Bilans uspeha (income statement)
Bilans uspeha je finansijski izveštaj u kojem su prikazani prihodi, rashodi i dobit ili gubitak iz poslovanja za određeni period. Bilans uspeha pokazuje kako je ostvarena dobit-ili gubitak (prihodi minus rashodi), pokriće rashoda ili troškova i raspodelu ostvarene dobiti. Ako su prihodi veći od rashoda, ostvaren je pozitivan finansijski rezultat. Ukoliko su rashodi veći od prihoda, finansijski rezultat je negativan i tada se smanjuje kapital preduzeća. Kada je u bilansu uspeha prikazan negativan finansijski rezultat koji je veći od kapitala preduzeća, preduzeće neće moći da vrati dugove poveriocima. Tada se radi o gubitku ne samo sopstvene imovine, već i dela tuđe.
U strukturi bilansa uspeha na levoj strani se iskazuju rashodi, a na desnoj prihodi preduzeća. Prihode preduzeća čine:

1. prihodi od prodaje proizvoda, robe ili materijala ili pružanja usluga;
2. prihodi od finansiranja – kamate, kursne razlike;
3. vanredni prihodi – naplaćeni prihodi iz ranijih godina, viškovi, smanjenje obaveza, i sl.

Rashodi preduzeća su:

1. nabavna vrednost robe i materijala, materijalni troškovi i amortizacija, nematerijalni troškovi, bruto zarade, nabavka osnovnih sredstava, rashodi za nematerijalna ulaganja;
2. rashodi finansiranja – kamate, kursne razlike;
3. porezi i druge javne dažbine;
4. vanredni rashodi – gubici, manjak, otpisi i sl.

Bilans stanja i bilans uspeha nalaze se u međuzavisnosti i sa stanovišta vođenja finansijske politike preduzeća ovi finansijski izveštaji razmatraju se zajedno.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari