Odlomak

Uvod

U savremenim tržišnim ekonomijama dolazi do snažnog razvoja investicionih fondova kao novog tipa finasijskog posrednika.Njihova suština sastoji se u tome da prikupljaju kapital putem prodaje svojih akcija stanovništvu s tim da formirani finansijski potencijal plasiraju u akcije i obaveznice preduzeća kao i obaveznice države.Prema tome, investicioni fondovi vrše intermedijaciju između domaćinstva kao investitora i preeuzeća države kao emitenta vrednosnih papira.
Prvi oblici investicionih fondova javljaju se u Škotskoj u 18. odnosno u 19.veku. Prvi investicioni fond ili kompanija , u savremenom smislu te reči ,bila je Škotsko –Američka investiciona kompanija osnovana u Londonu 1860. godine .Krajem 19. i početkom 20.veka investicioni fondovi počinju da se otvaraju u većem broju pre svega u Belgiji, Velikoj Britaniji i SAD-u.Od 1860. godine do 1875.,do kada je trajao uzlazni berzanski ciklus, u Velikoj Britaniji osnovano je više od 50 fondova ove vrste, da bi uporedo sa recesionim talasom do 1920.godine došlo do smanjenje investicionog interesa za ulaganjem u investicione fondove.
Od 1920., i novog ekspazivnog talasa , obnavlja se interes za ivesticionim fondovima u Velikoj Britaniji i SAD da bi pravi bum investicioni fondovi doživeli osamdesetih i devedesetih godina XX veka, kako po njihovom ukupnom broju broju, tako i po raspoloživim tipovima fondova i obimu aktive koja se nalazi pod njihovom upravljanjrm. U SAD , recimo ,1980 godine samo 5.7% domaćinstva bilo je u posedu akcija investicionih fondova, da bi danas oko 66.5 miliona pojedinaca u 37.40 miliona
domaćinstva bilo u posedu oko 78.4% akcija investicionih fondova.

Jedna od bitnih karakteristika svetske privrede u posljednje tri decenije je povećani obim stranih ulaganja.Kapital se kretao u različitim formama,od direktnih stranih ulaganja do klasičnog pozajmljivanja na međunarodnom finansijskom tržištu.DSI predstavljaju glavni oblik plasmana privatnog kapitala razvijenih zemalja u zemljama u razvoju.Pod direktnim stranim investicijama podrazumijevamo takav oblik ulaganja kod koga ulagač obezbjeđuje pravo svojine,kontrole i upravljanja nad firmom u koju su uložena sredstva radi ostvarivanja nekog dugoročnog ekonomskog interesa.Preko ovog oblika ulaganja strani ulagač obezbeđuje svoj aktivan odnos u radu i poslovanju firme u koju su sredstva uložena.DSI nastaju prema statističkim kovencijama MMF-a kada rezidenti jedne zemlje postanu vlasnikom 10 ili više posto nekog preduzeća u drugoj zemlji.
Ugovorom o ulaganju zasnivaju se obligaciono-pravni odnosi između ulagača.Ugovor se zaključuje između subjekata koji pripadaju raznim državama, odnosno na koje se primjenjuje različito zakonodavstvo.Riječ je o obligacionim odnosima sa elementom inostranosti.
Ugovor je pored zakona, osnovni izvor za identificiranje i interpretiranje pravila kojima se razrješavaju sporovi do kojih dođe u periodu realiziranja posla.

Istorijski razvoj stranih ulaganja
Počeci stranih ulaganja su u 16. veku u Evropi gde počinju da se stvaraju prave trgovine koje se proširuju po čitavoj Evropi,a njihove predstavništva se otvaraju u svim većim trgovačkim centrima.Što se tiče preduzeća industrijska revolucija je imala izuzetan uticaj na njihov razvoj.Povećavaju se kapaciteti preduzeća,stvara se nova organizacija te se snažnije izlazi na svjetsko tržište.To je omogućilo brže stvaranje multinacionalnih preduzeća koja će u vremenu koje dolazi postati lokomotiva koja će naprijed povući svjetska ulaganja.
U ovoj fazi investira se na stranom tržištu prvenstveno u trgovačka preduzeća sa ciljem povoljnijeg nabavljanja sirovina,kao i plasmana gotovih proizvoda.
U periodu između dva rata investicije su se stalno povećavale.Multinacionalna preduća su snažnije počela da investiraju u naftne izvore posebno u kolonijama. Nakon drugog svjetskog rata za razliku od ranijih ulaganja koja su uglavnom bila motivirana osiguranjem sirovina,počinje se ulagati u razvoj novih tehnologija,menadžment znanja i osvajanje novih tržišta.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari