Odlomak

 
Uvod

Revizija predstavlja složen proces ispitivanja i ocene finansijskih izveštaja čiji je cilj davanje stručnog mišljenja revizora o tome da li finansijski izveštaji izražavaju realno i objektivno finansijsko stanje , rezultate poslovanja, kapitala i obaveza. Revizor treba da je u svom radu nezavistan, objektivan i savestan i da svoje ocene donosi na osnovu raspoložive dokumentacije o ostvarenim poslovnim promenama. Revizija je veoma blisko povezana sa računovodstvom, ali je nešto kasnije nastala. Svrha nastajanja revizije je davanje mišljenja o računovodstvenim izveštajima.

U najstarija vremena, revizori su radili za vladu i bili su zaduženi za ubiranje poreza. Revizorska profesija, onakvu kakvu je danas znamo, datira iz početka XIX veka, a razvila se kao rezultat razvoja ekonomije u to vreme. U početku je akcenat u radu revizora stavljan na upravljanje imovinom, odnosno na proveru postojanja imovine i pravilno rukovanje sa njom.
Prapočeci revizije nalaze se još u vreme Vavilonije, 3000 god. p.n.e. Revizija je obavljana i u staroj Kini, Grčkoj i Rimu. Revizorska služba pojavljuje se krajem 18. veka u Engleskoj, a vremenom se širila i u drugim državama. Na našim prostorima organizovano se primenjivala prvo na području Slovenije, Istre i Dalmacije, početkom 20. veka. Prve revizije su rađene za zadruge, a sredinom tridesetih godina 20. veka pristupilo se angažovanju i za nezadružne privredne delatnosti. U periodu stvaranja nove Jugoslavije, posle 2. svetskog rata, osnovan je revizorski zavod sa sedištem u Beogradu. U toku 1948. doneta je uredba o reviziji državnih privrednih preduzeća, nadleštava i ustanova uz koju je objavljeno i opširno Uputstvo za sprovođenje te uredbe. U skladu sa uredbom, zadaci revizije su bili usmereni na proveru rezultatskih privrednih planova i opštedržavnog budžeta, otkrivanje zloupotreba, nepravilnosti i propusta i preduzimanje mera za njihovo sprečavanje i otklanjanje. Posle donošenja zakona o reviziji računovodstvenih iskaza (1996), dolazi do osnivanja revizorskih firmi sa domaćim kapitalom, kojih trenutno ima oko 30. Sadašnje stanje revizije u Srbiji karakteriše nedostatak dovoljnog broja ovlašćenih revizora kao i neprilagođenost regulative koja se odnosi na eksternu reviziju
Kada je reč o evoluciji u razvoju računovodstva i revizije onda tu razlikujemo tri prepoznatljive faze: Prva faza- seže u početak devetnaestog veka u kojoj je glavni akcenat na upravljanju imovinom i njenom efikasnom korišćenju. Druga faza, koja se locira u dvadeseti vek u kojoj se glavni akcenat stavlja na praćenje profitabilnosti i nivoa neto dobiti i treća faza, koja počinje negde oko 1990. godine i u kojoj se akcenat u računovodstvu stavlja na upravljanje i kontrolu svih rizika.

Reviziju možemo definisati kao sistematičan proces objektivnog pribavljanja i ocene dokaza koji se odnose na tvrdnje o ekonomskim aktivnostima i događajima u cilju utvrđivanja stepena povezanosti između tih tvrdnji i unapred utvrđenih kriterijuma kao i obaveštavanje zainteresovanih korisnika o rezultatima te provere.

Kontrolu, sa gledišta provere poslovanja privrednih subjekata, možemo definisati kao stručni i sistematski nadzor zasnovan na ispitivanju, upoređivanju i prosuđivanju poslovanja preduzeća.
Postoje tri glavne vrste revizije:
1) Revizija finansijskih izveštaja(bilansa)- obično uključuje bilans stanja, bilans uspeha i bilans novčanih tokova, izveštaj o promenama na kapitalu kao i napomene i obelodanjivanja. Ovu reviziju obično vrše firme ovlašćenih javnih računovođa, a korisnici izveštaja o reviziji su menadžment klijenta, bankari, vladine agencije, investitori i dr
2) Revizija poslovanja- podrazumeva ispitivanje poslovanja nekog ekonomskog entiteta u cilju merenja njegovih ekonomskih učinaka. Revizija poslovanja jednog dela ili celine ekonomskog entiteta se obavlja da bi se procenila efektivnost i efikasnost poslovanja.
3) Revizija dosledne primene zakona i drugih propisa- cilj ove revizije je da ustanovi da li su ispoštovani propisi koji tu materiju regulišu. Nalazi tih revizora se zatim dostavljaju poreskim obveznicima posredstvom odgovarajućeg medija.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Skripte

Komentari