Stečajni postupak u privrednom društvu
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio equal.zero 29. decembar 2014. Prijavi dokument
I. Uvod- Makroekonomija
Pojavom djela “Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca”, od autora J.M.Keynesa u 1936 godini, ekonomija je doživjela jedan veoma značajan preokret. Do tada, ona se bavila samo mikroekonomskim problemima, a zvanu “Keynesijansku revoluciju” inspirisala je Velika kriza(ili Velika depresija) koja se desila u 1929, trajući do 1933 godine. Počevši u Sjedinjenim Državama sa padom berze, ova kriza eventualno rezultovala je drastičnim padom proizvodnje roba i usluga, i dramatičnim rastom nezaposlenosti, te akutnom deflacijom.
Velika ekonomska kriza (zahvatila od 1929 sve zapadne zemlje i dostigla vrhunac 1932.) je započela slomom Njujorške berze (pad vrijednosti dionica od 29-51%) i brzo se prenijela na finansijski, trgovački i proizvodni sektor (bankarska kriza je bila naročito razorna, samo u SAD je oko 9.000 banaka bankrotiralo). Došlo je do naglog pada industrijske proizvodnje (u 1932. proizvodnja je pala na 61,5% u odnosu na 1928.), 50 miliona ljudi je ostalo bez posla (stopa nezaposlenosti je u 1932. iznosila od 32 % u SAD do čak 48 % u Njemačkoj), industrijski kapaciteti su vrtoglavo padali do 30 % iskorištenosti, dok se GDP gotovo prepolovio.
Insiprisan ovom očevidnom pojavom, Keynes je odlučio da napravi “zlatni četverokut”, ili osmisli četiri glavna makroekonomska cilja, koja su: gospodarski rast, stabilnost cijena, puna zaposlenost i pozitivni vanjsko-trgovinski bilansi. Imajući ovo u vidu, ova ekonomska nauka se od tada pa sve do danas, za razliku od mikroekonomije, bavi cjelokupnim gospodarstvom nekog područja, proučavajući međusobne odnose ukupne (agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli, a kada govorimo o cijenama, ne govorimo o cijenama pojedinog proizvoda ili usluge, nego o cijenama cjeline, i o opštem nivou cijena.
Analiza nekih tačaka makroekonomije, pokazat će I njene glavne ciljeve, koji su:
II. MAKROEKONOMSKI BILANSI I MJERENJE OBIMA NACIONALNE PROIZVODNJE
Svaka zajednica, kao jedna cjelina, ima odredjenu količinu materijalnih dobara I usluga, koje ona ostvari u toku jednog odredjenog vremenskog perioda. Ovim procesom, stvara se obim proizvodnje te zajednice, a on može da se iskazuije preko različitih pokazatelja. Tako razlikujemo tri veličine koje mogu da nam pomognu pri mjerenju uspješnosti I efikasnosti proizvodnje u odredjenoj zajednici, tj. Bruto društveni proizvod, bruto domaći proizvod I nacionalni dohodak.
5.1 Pojam I značaj bruto društvenog proizvoda
Najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva je bruto društveni proizvod ili BDP. Ovaj proizvod definisan je isključivo za odredjenu geografsku oblast I odredjeno vrijeme, I njime možemo da mjerimo obim jedne oblasti, grada, države, ili čak sklopa država kao što su SAD. Ovaj proizvod mjeri životni standard, pokazije nam kako ne postoji ravnomjerna raspodjela BDP-a, I da su najbogatije zemlje, uglavnom najproduktivnije. Ovim rečeno, postoji nekoliko načina definisanja ovog proizvoda.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.