Odlomak

UVOD

U poslednje dve decenije, osetne su promene koje se dešavaju u našem okruženju. Primetan je razvoj nauke i tehnologije, dolazi do geografskih i teritorijalnih podela, do promena na planu društvenog i političkog života, ekonomskih i socijalnih prilika. Ubrzava se tempo života i sve se to oslikava kroz izmene u načinima rada i metodama poslovanja.
Kraj XX veka, obeležila je nova naučno-tehnološka revolucija koja je značajno uticala na sve sfere ljudskog života i rada. Njene posledice odrazile su se na promene u industriji, trgovini, pravnom sistemu… Ipak, promena koja je najviše uticala na život običnog čoveka jeste razvoj elektronskih komunikacija.
Pre dvadesetak godina, jedini vidovi informisanja su bili štampa, radio i televizija. Snabdevanje se vršilo u malim prodavnicama i eventualno, ponekom većem marketu ili robnoj kući. Tržište je bilo ograničeno, a komunikacija između poslovnih partnera svedena na boravljenje u istoj prostoriji i sučeljavanje za istim stolom.
Danas je situacija drugačija. Računari su postali neizostavni deo skoro svakog doma, a poznavanje rada na njima je postalo postulat pismenosti. Stvoren je jedan novi prostor kreiran u virtuelnom svetu, koji sa sobom nosi i nove vidove informisanja i  komunikacija. Tačnije, stvoren je Internet kao globalna mreža računara širom sveta, tako da tržište sada predstavlja ogromnu bazu korisnika povezanu preko ovog medija.
Globalizacija i Internet simbolizuju duh vremena na početku novog milenijuma i podrazumevaju posmatranje sveta „novim očima”. Internet kao „mreža svih mreža” predstavlja metaforu novog digitalnog doba. Danas možemo govoriti o novoj Web generaciji koja komunicira, radi, kupuje i zabavlja se koristeći Internet kao bazično sredstvo, što je stvorilo značajne poslovne šanse za postojeće firme iz oblasti elektronskog poslovanja i za nastanak mnogih novih Internet kompanija. Na ovaj način, Internet i digitalni mediji otvaraju nove puteve za stvaranje bogatstva.
Vreme i prostor više nisu ograničavajući faktori u poslovanju. Dolazi do promene odnosa između kupaca i prodavaca, kao i do veće otvorenosti ka novim tehnologijama i standardima. Stvoreno je elektronsko tržište zahvaljujući kome je omogućena saradnja poslovnih partnera koji su lokacijski veoma udaljeni jedan od drugog. Poslovni partneri se elektronskim putem pronalaze i posluju, često i ne znajući jedni druge.  Više nije potrebno da fizički budu prisutni u istoj prostoriji, kao što je to bilo neophodno kod tradicionalnih metoda poslovanja.
Velika popularnost Interneta i prednosti koje sa sobom nosi, podstakli su trgovce da se priključe na mrežu i oprobaju u elektronskoj maloprodaji. Sada, naspram off-line populacije, stoji odlično informisan on-line kupac koji koristi Internet kao izvor svih informacija do kojih želi da dođe. „Surfovanjem“ po Internetu, on se „šeta“ od prodavnice do prodavnice i dovoljan je samo jedan klik mišem da „napusti“ prodavnicu i odustane od kupovine. On-line prodavnice donose niz pogodnosti kako za kupce, tako i za prodavce, budući da je potencijalno tržište ogromno i da se broj potencijalnih kupaca može izjednačiti sa brojem korisnika Interneta.
Sve ovo ukazuje na to da su svi učesnici u poslovnom lancu dovedeni pred svršen čin – ili da se prilagode savremenim tokovima ili da rizikuju skoru propast.

 

 

 

Elektronsko poslovanje
Internet kao platforma savremenog poslovanja

Osnove Interneta postavljene su šezdesetih godina prošlog veka u Americi, iako se Internet, kao termin, prvi put pojavljuje osamdesetih godina. Prvi projekat izgradnje jedinstvene mreže, bio je ARPAnet (Advanced Research Projects Agency), koga je finansiralo ministarstvo odbrane SAD sa ciljem da poveže vojne baze i istraživače u slučaju atomskog napada. Sedamdesetih godina na ovu mrežu se priključuju univerziteti u SAD, a osamdesetih akademske institucije Evrope. Preokret u razvoju Interneta, nastao je devedesetih godina izlaskom i van akademskog okruženja, da bi na početku ovog milenijuma Internet postao globalna mreža.
Nijedna informaciona tehnologija nije do sada u tako kratkom vremenskom periodu ostvarila toliko brz razvoj i tako snažno uzdrmala čitav svet, kao što je to učinio Internet. Džef Bezos, osnivač čuvene Internet kompanije Amazon.com, uporedio je nastanak i brz razvoj Interneta za nekoliko godina sa prvih deset sekundi velikog praska. Zbog toga se sa punim pravom može reći da je Internet najbrže prihvaćena tehnologija XX veka. Za razliku od avionske industrije, kojoj je trebalo 54 godine da dostigne 25% učešća na tržištu USA, Internetu je za to trebalo svega 7 godina.
Iako je u početnim stadijumima razvoja Internet bio privatna mreža nekoliko privilegovanih zapadnih zemalja (prvo kao vojna, a potom i kao akademska mreža), ona sada nema vlasnika. Nijedan računar ili mreža u okviru nje, nema centralni autoritet i ne može tako da se ponaša. Postoje standardi, ali ne postoji niko ko nadgleda da li se oni poštuju. Kao i u drugim socijalnim organizacijama, postoje udruženja i organizacije čije se mišljenje poštuje. Na vrhu top liste takvih organizacija je i ISOC ( Internet Society ), neprofitna organizacija osnovana 1992. godine koja nadgleda i upravlja politikom i protokolima koji definišu rad na Internetu. Ova organizacija postavlja IAB (Internet Architecture Board) koji odgovara za tehnička pitanja u vezi sa Internetom, ustanovljava standarde i rešava probleme koji se pojavljuju, a takođe i brine o adresama na mreži.
Internet predstavlja mrežu svih mreža u okviru koje je svaka pojedinačna mreža nezavisna jedinica kojom upravlja i koju plaća vlasnik mreže. Sve ove mreže za međusobno komuniciranje koriste TCP/IP protokol ( Transmission Control Protocol / Internet Protocol ), koji se smatra jezikom Interneta. Ovaj protokol je omogućio univerzalnost povezivanja računara različitih arhitektura i nezavisnost komunikacije od tehnologije mrežnog povezivanja.
Zahvaljujući jednostavnom proširivanju, Internet raste izuzetno brzo. I broj korisnika Interneta, kako u svetu, tako i u našoj zemlji konstantno raste.
Iako je neizbežno i očekivano da će se ova geometrijska stopa rasta usporiti, on-line populacija će verovatno dostići hiljade miliona korisnika u bliskoj budućnosti. Ova brojka nam govori o veličini tržišta u elektronskom poslovanju, samim tim i u elektronskoj maloprodaji, jer je svaki korisnik Interneta istovremeno i potencijalni kupac.
S obzirom na značaj Interneta, računarskih i poslovnih mreža i znanja kao resursa, danas se sve više govori o Internet ekonomiji, ekonomiji baziranoj na informacijama, elektronskoj ekonomiji, ekonomiji znanja i ekonomiji mreža. Neki autori koriste izraz “klikni ovde” ekonomija („click here” economy), vezujući ga za veći izbor potrošača zahvaljujući korišćenju Interneta uz relativno niske troškove pretraživanja.
Internet revolucija je dovela do suštinskih promena u savremenim uslovima poslovanja, jer Internet kao novi medij zahteva razvijanje novih strategija za opstanak na tržištu i kao takav predstavlja najpopularniji kanal elektronskog poslovanja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari