Odlomak

UVOD

Diplomski rad, ima cilj da prikaže svu složenost organizacije specijalnih događaja, naznaku problema koje ima menadžement koji upravlja specijalnim događajima, integrisani marketing, rizike koji mogu ugroziti realizaciju specijalnog događaja, kao i značaj specijalnog događaja kao elementa razvoja društva. Poseban deo ovog Diplomskog rada je sagledavanje društvenih, sportskih efekata i specifičnost organizacije specijalnih događaja u okviru aktivnosti Školi fudbala OLIMPIK BEOGRAD, iz Beograda.
Razvoj ljudskog društva, je u svom sastavu imao i razvoj niza događaja koji su nastajali iz razvoja ljudske komunikacije, svesti a samim tim i potrebe za organizovanjem pojedinaca i grupa u cilju magijskih, religijskih ili drugih obrednih rituala.
Svaka društveno ekonomska etapa od prvobitne zajednice preko robovlasništva, feudalizma, kapitalizma, socijalizma do globalizma, imala je specijalne događaje koji su se realizovali po nekim principima. Principi su zavisili od civilizacijskog stepena razvoja zajednice, materijalnog bogatstva, načina i efikasnosti međusobne komunikacije, ideoloških, etičkih i moralnih normi koje su dominirale.
Mnogi događaji koji nas i danas okružuju imaju genezu svog postanka mnogo godina unazad. Izložbe dobara (poljoprivrednih i stočarskih), održavane su u predantičkom dobu, razvijale se kroz vreme da bi danas to bili moćni tematski sajmovi na prestižnim svetskim destinacijima i sa godinama ne promenjenim kalendarom održavanja.
Karnevalsko–festivalski događaji, datiraju od srednjeg veka, mada pojedini autori nalaze vezu sa događajima iz doba Rimskog carstva.
Sportski događaji su integralni segment razvoja čovečanstva, a antički istoričari su utvrdili da je preteča Olimpijskih igara začeta daleke 776 godine pre nove ere.
Svi događaji su realizovani svojstveno narodu i društvenoj klasi u kojoj su se dešavali, zavisno od perioda dešavanja. Zajednička karakteristika im je da su služili učvršćivanju važećih ili ustanovljavanju novih pravila u svojo oblasti, bili su pokretači određenih dešavanja i time ostvarivali značajnu ulogu u napredku civilizacije.
Pojava industrijskog a zatim i post-industrijskog društva, dinamičan razvoj ekonomske ponude tokom XX veka, porast kupovne moći i standarda stanovništva, afirmacije novih potreba potrošača, pomeranje interesa potrošača sa primarnih i sekundarnih na tercijerne potrebe dovelo je do potreba za organizovanjem “događaja”, u različitim sferama društvenog života.
“Specijalni događaji”,obzirom na intenzivan razvoj u raznim oblastima ljudskog delanja, su “napravili zahtev”, da budu dobro organizovani, vođeni, promovisani, kontrolisani od rizika, organizovani efektivno i efikasno, a veoma fleksibilno kako bi satisfakcija naručioca, potrošača, učesnika, i realizatora bila maksimalna. Ovo je moglo biti ostvareno samo uz potpuno poštovanje profesionalnog sistemskog pristupa organizaciji “specijalnog događaja”, bazirano na istraživanju ponašanja potrošača, stejkholdera, i modernog menadžmenta.

1 SPECIJALNI DOGAĐAJ

Specijalni događaji, su nešto što je uobičajeno i svuda oko nas. Veoma često ste bili učesnici (potrošači ili učesnici u organizaciji) ili ste ih i sami organizovali, a da toga niste bili „svesni“. To su događaji koji vam ispunjavaju slobodno vreme, najčešći su rođendani, slave, krštenja, ispraćaji (u vojsku, penziju,..), razne godišnjice, promotivne manifestacije, koncerti, izleti i sl.
Svako individualno, pomenute događaje može realizovati, spram svog iskustva, kulturološkog nivoa, ideje i raspoloživih resursa. Obično se, na manjim manifestacijama individualno organizovanim, pojavljuju iste osobe (homogena grupa) pa su tako iste osobe jednom u ulozi organizatora a sledeći put u ulozi potrošača.
Kompleksniji i svakako zahtevniji posao organizacije specijalnog događaja je kada su organizatori privredna društva, sportske organizacije, organizacije iz kulture, humanitarne organizacije, profesionalna udruženja, verske ili političke organizacije, javna preduzeća ili državni organi. Ove organizacije za realizaciju posla imaju znatno više sredstava i zahtevaju da se svaki detalj manifestacije isplanira, organizuje i vodi do ostvarenja potpune satisfakcije naručioca i potrošača a obavezno uključujći i medijsku propraćenost događaja.
„Ono što je dugo sprečavalo specijalne događaje da budu definisani, je to, što je za svaki njihov deo već postojala oblast koja bi ga pokrivala i profesionalci koji bi radili posao, a obično ih je okupljao onaj za koga se događaj radio. Izgledalo je nepotrebno uvoditi još jednu kariku koja bi poskupljivala lanac. U skladu sa svetskom tendencijom da se podela rada sve više produbljuje i detaljiše, a zahvaljujući mogućnosti da se dobro zaradi, javile su se firme koje pružaju usluge organizacije specijalnih događaja. Ove firme nude kvalitetniju i efikasniju organizaciju nego što bi sama firma bila to u stanju da uradi, a kao važan aspekat javlja se i ušteda resursa firme – naručioca, a profita, za organizatora specijalnog događaja.
Treba naglasiti da u domen definicije specijalnih događaja mogu ući i događaji koji nisu tolike složenosti da bi se za njih morala praviti posebna organizacija.
Da bi se utvrdili zašto su specijalni događaji – specijalni i po čemu se razlikuju od ostalih događaja koji su slične prirode, biće reči i o karakteristikama ove vrste događaja. Ono što je značajno napomenuti je da ovi događaji predstavljaju neku vrstu projekta, pa samim tim poseduju i karakteristike projekta. Bez obzira na osobenosti pojedinih specijalnih događaja, ipak se mogu uočiti određene karakteristike koje su svojstvene svakom od njih. Pošto organizacija specijalnih događaja predstavlja proces to znači da taj proces mora imati svoje faze. Kao što je napomenuto, specijalni događaji se mogu organizovati u bilo kojoj sferi života i rada, međutim, bez obzira na njihove specifičnosti mogu se utvrditi događaji koji međusobno imaju određene sličnosti. Takvi događaji se mogu svrstati u isti tip događaja na osnovu određenog kriterijuma. Iako ne postoji jedinstvena klasifikacija specijalnih događaja, postoje određeni uopšteni kriterijumi za klasifikaciju. Pored tih podela, biće izložen grubi pregled svih vrsta specijalnih događaja do kojih se putem istraživanja došlo.
Specijalni događaji su deo sportskog, kulturnog i zabavnog života ljudi jedne zajednice. Zbog svoje zastupljenosti i masovnosti neophodno je da su u skladu sa moralnim i pravnim normama normama društva u kome se dešavaju.
Sredstva masovne komunikacije su usko povezana i neodvojiva od specijalnih događaja. Različiti vidovi medija stupaju u funkciju promocije i podrške specijalnim događajima. Tu nastaje neka vrsta konkurencije među medijskim kućama u pogledu praćenja događaja, pogotovo onih koji su od izuzetne važnosti za državne organe i uticajne ljude. (Jaško, Palibrk, 2013, str.4)

1.1. Pojava, potreba i pojam specijalnih događaja

Već smo napomenuli dugu genezu nastanka specijalnih događaja. „Gledajući kroz istoriju možemo uočiti faze u razvoju specijalnih događaja. Još krajem srednjeg veka, kada je čovek živeo u stalnim naseljima, gradeći zemunice i sojenice u epohi matrijarhata, ljudi su priređivali neki vid specijalnih događaja. Članovi roda, verovali su u etničko poreklo, simbol zajedničkog pretka je bio totem koji se obično prikazivao u liku životinje ili u obliku biljke. Ljudi su u vreme velike suše, ili nepogoda priređivali slavlja u čast totema kao praoca plemenske zajednice. Prilikom dobrog ulova ili dobre berbe uz razne vrste plesa i uz prinošenje žrtvi veličan je zaštitnik. Ovi događaji imali su verski karakter i bili su usmereni na molitve, veličanje, pokoravanje, poštovanje i žrtvovanje u čast duhovnog vođe. Cilj je bio da se umiloste duhovi, da se ljudi drže u slozi, da se poštuju određene vrednosti i usadi osećaj pripadnosti zajednici. (Jaško, Palibrk, 2013, str.5)
Sledeća faza kroz istoriju je nastanak plemena, patrijahalne vlasti na čelu sa plemenskim starešinama i pojavom prvih oblika trgovine. U ovom periodu su osim verskih događaja dominirali i događaji koji su prikazivali privrženost, vernost i pokornost vođi plemena a vođe su organizovale manifestacije sa ciljem obraćanja podanicima, širenja osećanja pripadnosti plemenu, promociji kolektivne odgovornosti i jačanju postojećih i promocijom novih vrednosti. Ovi događaji su pra početci političkih okuplanja. U istom periodu se razvija i čitav spektar magijskih manifestacija, koji su narodu usađivali određene vrednosti, strahove, spirtualizam i strahopoštovanje prema magijskim vođama.
Ujedinjenjem plemena na teritorijalnim, ekonomskim i kulturnim osnovama razvijaju se narodi, a ubrzo za tim nastaju i države. Državna vođstva, imaju potrebu da razvijaju svest kod naroda o zajedničkom poreklu, sudbini i budućnosti i u tom cilju organizuju državne manifestacije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Menadžment

Više u Skripte

Komentari