Propaganda i tržišne komunikacije
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio studenti.rs 14. maj 2019. Prijavi dokument
1. UVOD
1.1 ISTORIJA RAČUNOVODSTVA
Danas nemožemo tačno utvrditi kada je nastalo računovodstvo, ali smatra se da se
koristilo hiljadama godina unazad. Prvi računovodstveni zapisi su stari više od 7000. godina i pronađeni su u Mesopotamiji. Koristili su primitivne metode kako bi vodili evidencije o rastu i razvoju stada i useva, a zapisi su vođeni na glinenim pločama. Nastankom i razvojom knjigovodstva razvijalo se i Računovodstvo, a prvi vidovi knjigovodstva su se javljali u privredi antičkih naroda u oblasti bankarstva i trgovine. Izmedju V i XI veka zemljoradnja kao i zanatstvo predstavljale su osnovne privredne delatnosti tog doba. Vremenon knjigovodstvo je naglo počelo da se razvija i dolazilo je do evidentiranja svih nastalih promena u životu jednog preduzeća. Dvojno knjigovodstvo je zauzimalo posebno mesto u istoriji razvoja računovodstva. Veliki broj italijanskih istoričara računovodstva, ali i istoričara iz čitavog sveta su istraživali nastanak i razvoj dvojnog knjigovodstva. Italijanski matematičar Luka Pacioli bio začetnik dvojnog knjigovodstva, a smatra se da je ono nastalo u Genovi 1340. godine. Stevin, holandski matematičar je 1605. godine je napravio prvi godišnji obračun rezultata, a 1673. godine, Francuz Savary je propisao izradu bilansa na svake druge godine. Nastanak i razvoj knjigovodstvene evidencije može se pratiti kroz četiri razvojne faze:
1. Faza prostih evidencija ili faza prostog knjigovodstva
2. Faza dvojng knjigovodstva ili sistem dvojnog knjigovodstva
3. Faza računovodstva
4. Faza savremenog sistemskog pristupa računovodstva preduzeća
1.2 POJAM RAČUNOVODSTVA
U zavisnosti od teorijskih postavki i propisanih procedura kojima se postavljaju
kriterijumi za ostvarivanje računovodstvenih zadataka i ciljeva, računovodstvo se u teoriji i praksi različito definiše. Pored mnogobrojnih definicija, računovodstvo možemo definisati kao i sistematsko prikupljanje, razvoj i analiza informacija o finansijskom stanju jedne organizacije. Osnovna svrha računovodstva je da poslovanje učini što više razumljivim i da obezbedi važne informacije o poslovanju koje omogućavaju planiranje i kontrolu finansijskih operacija i tansakcija, analizu ekonomskog stanja organizacije u cilju donošenja adekvatnih poslovnih odluka. Te informaciju državnim organima pomažu prilikom određivanja visine poreza koju poreduzeće treba da plati i slično. Knjigovodstvo je računska osnova računovodstva jer ono obezbeđuje podatke koji se primenjuju u preostalim delovima računovodstva. Svaka knjigovodstvena promena se mora proknjižiti i ono se može vršiti po metodi prostog i dvojnog knjigovodstva.
2. RAZRADA
2.1 POJAM, ZADATCI I CILJEVI KNJIGOVODSTVA
2.1.1 Knjigovodstvo
Knjigovodstvo je evidentiranje poslovnih (finansijskih) promena. kao pojam je uži od
pojma računovodsta. Knjigovodstvo obezbeđuje podatke koji se na različite načine primenjuju u pojedinim delovima računovodstva. To je osnovni razlog zbog čega se knjigovodstvo najčešće definiše kao računska osnova računovodstva. Pri računovodstvenom planiranju, knjigovodstvo pruža osnovu tako što pri izradi plana i uvek polazi od sadašnjeg stanja, a potom omogućava pružanje podataka o ostvarenom rezultatu kao i o stanju imovine. Kako bi se se donele što kvalitetnije poslovne odluke, knjigovodstvo mora raspolagati pouzdanim informacijama.
Osoba koja beleži poslovne promena na dan njihovog nastanka naziva se knjigovođa.
On prati sve knjigovodstvene isprave koje su vezane za ulazne i izlazne fakture, dnevne izveštaje banke, pomoće i glavne blagajne i sve obračune i odluke poslovanja. Poslovni izveštaj podnose nadležnim državnim institucijama do roka koji je zakonski određen.
2.1.2 Zadatak knjigovodstva
Zadatak knjigovodstva je snimanje, praćenje i izveštavanje o stanju i promenama
stanja imovine i rezultata poslovnog subjekta. Knjigovodstvo prilagođava svoje zadatke promenama u uslovima poslovanja i zahtevima unutrašnjih i spoljnih korisnika računovodstvenih informacija. Prof.dr J. Rekeckom je izdvojio 16 knjigovodstvenih zadataka od kojih su najvažniji sledeći:
1. Prikupljanje podataka o nastalim poslovnim promenama
2. Provera podataka o nastalim poslovnim promenama
3. Klasifikacija i reklasifikacija podataka o nastalim poslovnim promenama
4. Evidentiranje podataka o nastalim poslovnim promenama
5. Čuvanje podataka o nastalim poslovnim promenam
6. Izveštavanje o nastalim poslovnim promenama
Na osnovu finansijskih izveštaja, kontnog plana, dnevnika, glavne knjige, naloga za knjiženje, probnog bilansa, pomoćnih knjiga, zaključnog lista, inventara i knjigovodstvenih dokumenata, knjigovodstvo izvršava svoje već postavljene zadatke.
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.