Stečaj

Postupak se pokreće pismenim zahtjevom stečajnog dužnika ili bilo kojeg povjerioca koji ima pravni interes. Postupak stečaja se može pokrenuti nad svim privrednopravnim subjektima sa pravnim subjektivitetom, nad dužnikom pojedincem ili javnim preduzećem, a ne može se pokrenuti nad društveno političkom organizacijom ili fondom finansiranim iz budžeta.
Ako povjerilac podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, mora priložiti potrebnu dokumentaciju, tj.isprave sa kojima dokazuje osnovanost svog potraživanja i insolventnosti stečajnog dužnika.
Ako je stečajni dužnik pravno lice , zakonski zastupnik tog subjekta je, u slučaju nastupanja insolventnosti pravnog lica dužan je ex lege, bez odlaganja podnijeti prijedlog za pokrezanje stečajnog postupka. Ovaj prijedlog zakonski zastupnik mora podnijeti u roku od 30 dana računajući od nastupanja insolventnosti. Sud je dužan svaki prijedlog uzeti u razmatranje u roku od 15 dana , računajući od prijema prijedloga.
Subjekti stečajnog postupka nad čijom se imovinom može provesti stečajni postupak, po našem pravu, su:
a) Svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom;
b) Javnopravni subjekt (javna preduzeća);
c) Dužnik pojedinac, tj.komplementar u komaditnom društvu i osnivač društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću.
U BiH ,stečaj se ne može otvoriti nad imovinom entiteta, kantona, općina, gradova i javnih fondova koji se djelimično ili u cjelosti finansiraju iz budžeta.
Razlozi za pokretanje stečajnog postupka su:
1. insolventnost (platežna nesposobnost);
2. predstojeća insolventnost.