Odlomak

UVOD

Da li ste se zapitali zašto jedan prosečni diplomirani stručnjak zarađuje oko 300 do 800 evra,dok neko sa diplomom srednje škole zarađuje samo 150 do 300 evra. Koliko ko zaradi zavisi od firme do firme. Uvažavajući kulturu i dostojanstvo svakog čoveka, nećemo postavljati pitanje vaše zarade ili zarade vaše porodice.
Uzgred rečeno, godine 2001. predsednik kompanije Volt Dizni bio je na polovini desetogodišnjeg ugovora po kome mu je plaćeno za njegove usluge cca 770 miliona dolara. Tager Vuds je bio drugu godinu pod ugovorom s Naikom vrednim bar 70 miliona dilara itd. Čime se mogu objasniti ovi ogromni dispariteti u zaradama. Da li su ti dispariteti samo nagrada za dvogodišnji, trogodišnji ili četvorogodišnji trud na visokim školama i fakultetima, ili oni odražavaju razlike u talentu, ili neke privilegije pri zapošljavanju. Da li vi stvarno učite ekonomiju i druge predmete mnogo više nego srednjoškolci da biste bili bolje plaćeni u budućnosti, u smislu koliko vredite? Ne, u nekom metafizičkom smislu, nego s obzirom koliko biste bili plaćeni na tržištu rada.
Ako želimo da saznamo zašto neki ljudi mnogo zarađuju, a drugi malo, moraćemo u prvom poglavlju da razmotrimo ponudu i tražnju za radom, u uslovima savršene konkurencije i monopolskim tržištima. Pre otpočinjanja analize inputa proizvodnje nalazimo za shodno da u najkraćim crtama naznačimo odredjivanje cena inputa sa aspekta teorije granične vrednosti proizvodnje.
Ako je u prvom poglavlju pažnja bila fokusirana na rad, u drugom istražujemo ostale inpute sa kojima se rad sjedinjuje pri stvaranju dobara i usluga. Moramo saznati kako današnje odluke vrednuju buduće beneficije i sadašnja trošenja, da bismo znali kako da smanjimo buduća plaćanja. Stoga, analiziraćemo kako se zamljište obradjuje između konkurentskih upotreba i specifičnosti ulaganja u zemljište, uključujući i iscrpne izvore. Da bismo razumeli kako se obavlja raspodela ukupnog dohotka privrede, moramo znati formiranje cena i količine svih faktora proizvodnje.

 

 

 

 

TRŽIŠTE RADA

Tražnja preduzeća za inputima na konkurentnom tržištu u kratkom roku

1. Neoklasična ekonomska teorija raspodele. Raspodela se svodi na teoriju razmene, pdnosno graničnu produktivnost inputa proizvodnje. Cena inputa proizvodnje se formira kao i cena bilo koje druge robe, a od njihovih cena zavisi raspodela. Ovde je reč o graničnoj produktivnosti inputa proizvodnje: zemlje, rada i kapitala. Kriva tražnje za pojedinim inputima određena je njihovom graničnom proizvodnjom. Drugim rečima, svaki input proizvodnje učestvuje u stvaranju bruto domaćeg proizvoda, pa svakom inputu pripada i odgovarajući dohodak: radu najamnina, kapitalu profit, a zemljištu renta. Pri tome: najamnina je jednaka proizvodu rada, profit graničnom proizvodu kapitala, a renta graničnom proizvodu zemlje, odnosno granični proizvod rada x cena proizvoda = cena rada = nadnica (plata,zarada),
granični proizvod zemljišta x cena proizvoda = cena zemljišta = renta
granični proizvod kapitala x cena proizvoda = cena kapitala = profit

Prema tome, angažovane inputa u proizvodnji teče sve dotle dok je vrednost graničnog proizvoda ( granični proizvod x cena = vrednost graničnog proizvoda) svakog pojedinog inputa proizvodnje veća od njegovog graničnog troška, odnosno od cene odredjenog inputa proizvodnje.
To znači da je: a) nadnica = graničnom proizvodu rada; b) renta = graničnom proizvodu zemlje; c) profit = graničnom proizvodu kapitala.

2. Tražnja za radom (kada je samo jedan input promenljiv). Da bismo potpuno shvatili granične vrednosti inputa proizvodnje, pretpostavimo da je preduzeće zaposlilo određen broj radnika i želimo da saznamo da li je isplativo zaposliti još jednog radnika. To bi bilo profitabilno samo ako dodatni ( granični ) autput tog radnika bude veći od njegovog troška.

Granični proizvod rada je dodatni (ukupni) autput, kada se angažuje dodatni radnik, a da se pri tome količina ostalih inputa ne menja.
Dodatni prihod koji ostvaruje dodatna jedinica radne snage naziva se vrednost dodatnog (graničnog) proizvoda rada (marginal valueproduct oflabor VMPf3

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari