Uloga multinacionalnih kompanija u procesu globalizacije

1. UVOD

Globalizacija ne poznaje nacionalne granice. Postavlja se pitanje kakva će biti uloga država u buducnosti. Ni vlade država ne znaju kako da se postave u odnosu na proces globalizacije. Ona ima uticaja na ljude u svim zemljama. Radnici u zemljama u razvoju često se susreću sa strogom i krutom politikom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Sa kontinuiranim porastom investicija multinacionalnih kompanija (MK) i porastom u udjelu svjetske trgovine , globalizacija suočava ljude sa globalnom ekonomijom preko njihovih radnih mjesta. Globalizacija ima uticaja i na plate i na radne uslove radnika. Međutim značajno se povećavaju međunarodne investicije kroz multinacionalne kompanije. Dolazi do velikog kretanja kapitala. Globalizacija može donijeti i opasnost iskljucenja dijela svjetske populacije, probleme povećanja stope nezaposlenosti, promjenu podjele nacionalnog dohotka itd. Raskorak izmedu bogatih i siromašnih se povećava. U svijetu u kome je globalizacija jedan od najaktivnijih procesa, možemo govoriti o mnogim multinacionalnim kompanijama koje su zahvaljujući ovom procesu dostigle svoju rasprostranjenost i ustoličile se u samom vrhu svjetske ekonomije.

2. GLOBALIZACIJA

2.1 Pojam globalizacije
Prije 1980-te godine pojam globalizacije gotovo je nepoznat. Danas se taj pojam upotrebljava vrlo često, svaki put kada se pokušavaju objasniti I razumjeti promjene koje su zahvatile društvo u cjelosti od tada. Naime, osamdesetih godina započeo je skup procesa koji će bitno izmijeniti sliku svijeta kakvog smo poznavali.
Pojam globalizacije nije jednostavno definisati. Korijeni potiču od latinske riječi globus, što znači cjelokupan ili ukupan. ”Oxford Dictionary of New Words” tvrdi da je značenje riječi oblikovano pod snažnim uticajem Marshalla McLuhana i njegove teze (metafore) o globalnom selu (the world as a global willage). Riječ globalizacija upućuje na nešto što je globalno, tj.što se odnosi na čitav svijet, na čitavu planetu.
Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije, upravo zbog njene složenosti, pa ju je moguće tumačiti kroz prizmu ekonomije, politike, sociologije i ostalih nauka.
Pojednostavljeno možemo reći da je globalizacija skup prekoograničenih procesa, pokrenutih nezapamćenim razvojem moderne tehnologije, koji je doveo do ubrzanja ekonomskih procesa, a koji se odražava u socijalnoj, političjoj, kulturnoj I svim drugim područjima sveukupnog života, dakle globalnog je, svjetskog značenja.
Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionisao prijema tržišnim zakonitostima. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prijelazila granice nacionalnih država. Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potiče iz daleke prošlosti uslovi za njeno ostvarivanje nastali su tek u nekoliko poslednjih decenija. Geografska otkrića u 15. vijeku, potom razvoj merkantilizma u 17. i 18. vijeku znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje ogranke.
Izgradnja, modernizacija i početak industralizacije, doveli su u 19. vijeku do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država, čime je ovaj proces znatno ojačao.
Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznici sirovina, koje su evropske zemlje prijerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodilo i do sukoba među industrijskim zemljama. U 20. vijeku kolonijalizam starog tipa polako nestaje, a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prijevlast na svjetskom tržištu. Trend povezivanja svjetskog ekonomskog gospodarstva se nastavlja, a novim naučnim otkrićima, posebno u oblasti informatike se i pojačava.