Odlomak

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I STRUKTURA VODOPRIVREDE
Vodoprivreda je delatnost od posebnog društvenog interesa i ima zanačajnu ulogu u razvoju privrede kao i društva u celini. Vodoprivredu karakterišu dva osnovna aspekta: društveni – vodoprivreda se razmatra i finansira kao organizovana delatnost društva u smislu zaštite od štetnog delovanja vode, zaštite kvaliteta voda i korišćenja voda i tehnički aspekat-obuhvata sve tehničke poslove povezane sa obavljanjem pomenutih zadataka.Glavni nosioci vodoprivredne delatnosti su: vodoprivredna preduzeća, fondovi za vodoprivredu i komitet za vodoprivredu.Zadatak vodoprivrede je da radovima i merama koje se sprovode obezbedi dovoljne količine upotrebljene vode, zaštiti vodu od zagađivanja te obezbedi odgovarajući stepen uređenosti vodnih tokova.Kao pokazatelj stepena razvijenosti privrede privrede nekog područja u svakom slučaju predstavlja: potrošnja vode, stepen uređenosti vodnih tokova i zaštita voda. Uticaj vodoprivrede na privredni razvoj nekog područja – države ogleda se: *Nedovoljne količine vode mogu da budu jedan od glavnih uzroka usporenog društvenog i ekonomskog razvoja. *U društvu gde su vodni resursi veoma bogati a razvoj proizvodnh snaga relativno mali, uticaj vode na privredni razvoj ne dolazi posebno do izražaja. Tamo gde je veća oskudica u vodi i pored relativne nerazvijenosti voda se može pojaviti kao faktor koji utiče na privredni razvoj uopšte, *Voda nije neiscrpan prirodni resurs ali se ne može smatrati ni prirodno retkim resursom, *Zagađenje i neupotrebljive vode nastaju upotrebom a proces zagađivanja i neupotrebljivosti raste progresivno u odnosu na razvoj urbanih sredina, industrije i poljoprivrede, *Kao negativni faktor privrednog rasta mogu biti neuređeni i nekontrolisani vodotoci, *Razvoj aktivnosti u vezi sa vodoprivredom ima direktnog uticaja na privredni i društveni razvoj. Razvoj vodoprivrede zavisi od sledećih faktora: *Razvoj stanovništva i migracije *Industralizacija *Intenzivna poljoprivredna proizvodnja *Tercijalne delatnosti. Ciljevi razvoja vodoprivredne delatnosti su:*Uređenje voda i vodotoka *Korišćenje voda za navodnjavanje, snabdevanje vodom naselja, industrije i stočarstva, za plovidbu, za ribnjake i za ostale potrebe kao što su turizam, rekreacija, sport, lov, ribolov …*Zaštita vodnih resursa od zagađenja površinskih i podzemnih voda i drugi oblici zaštite.

2. EKONOMSKA ANALIZA REGULACIJA
Radovi na regulaciji vodotoka su u većini slučajeva veoma obimni i zahtevaju visoka investiciona ulaganja. Obzirom na veličinu i namenu zbog koje se izvode regulacije, razlikuju se: -Sistemske regulacije vodotoka i regulisanje protoka u njima zbog zaštite velikog područja od plavljenja; -Male lokalne regulacije i ukrepljenje rečnih obala; -Regulacije sa specijalnom namenom za korišćenje vodotoka za energetske i plovidbene svrhe. Ekonomičnost regulacija sa namenom korišćenja vodotoka za energetske i plovidbene svrhe izračunava se poređenjem koristi koje se očekuju izvođenjem dotične regulacije i troškova izgradnje i eksplotacije.Ekonomska analiza o opravdanosti izgradnje lokalnih regulacija je sastavni deo ekonomske opravdanosti izgradnje samog objekta. Kod izrade ekonomske analize u slučaju sistematskih regulacija, postojanje ekonomske opravdanosti treba tražiti u poređenju iznosa uloženih investicija u istraživanje i izvođenje projekata i visine štete koja bi nastala zbog poplava. U zavisnosti od branjenih površina regulacije se mogu podeliti na: *Odbranu gusto naseljenih površina (gradska i seoska naselja) *Odbranu površina pod industriskim i komunikacionim objektima *Odbrana sportskih i rekreacionih površina *Odbrana poljoprivrednih površina i to: a) sa izgrađenim objektima (farme, melioracioni sistemi, komunikacije) b) intenzivno obrađivane površine (ratarski usevi, povrće, voć- njaci,vinogradi, hmeljanici).Važniji godišnji troškovi regulacije su: amortizacija, kamata i troškovi održavanja objekata. Amortizacija se prema važećim zakonskim propisima ne obračunava za objekte koji se isključivo ili pretežno koriste za suzbijanje i sprečavanje poplava, regulacija rečnih i bujičnih tokova. Troškovi održavanja regulacionih objekata su kompleksni i sastoje se od:utrošene energije za pogon objekata koji rade na održavanju, ostalih troškova korišćenja mehanizacije, bruto – lični dohoci zaposlenih na održavanju. Osnovne vrste regulacija su:*Biotehnički radovi,*bagerski radovi,*regulacioni radovi primenom regulacionih mera,*regulacija proticaja vodotoka retenzijama i akumulacijama u gornjim delovima sliva,*kombinacija navedenih rešenja.
3. VALORIZACIJA ŠTETA OD POPLAVA
Štete koje nastaju dejstvom poplave mogu biti direktne ili indirektne. Direktne štete nastaju uništavanjem objekata i ostalih materijalnih dobara kao i smanjenjem proizvodnje usled štetnog dejstva vode..Indirektne štete od poplava obuhvataju sve negativne posledice koje su nastale dejstvom poplave, a ne mogu se direktno izmeriti. Uslovi od kojih zavisi visina šteta su:
*hidrološko – hidraulički i topografski, *stanje izgrađenosti i korišćenja poplavnih površina, *vrednost dobara izloženih poplavama, *doba godine u slučaju poljoprivrede, *stanje i organizacija zaštite od štetnog dejstva poplava.
Grupisanje šteta prema važnosti i privrednim oblastima je na: a) Fizička lica: utopljenih, ranjenih i obolelih. b) Naselja – gradska i seoska; stambene i pomoćne zgrade, pokućstvo. c) Industrija i poslovni objekti: zgrade, nepokretna oprema, pokretna oprema i materijal, sirovine, poluproizvodi i proizvodi (sa ambalažom), usporavanje ili prekid proizvodnje, higijensko – tehnička zaštita, kancelarijski nameštaj, arhiva. d) Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo: zgrade, stacionarna i pokretna proizvodna sredstva, stoka, živina, skladišta repromaterijala, stočna hrana, štete na usevima u poljima, HTZ. e) Infrastruktura: *saobraćajnice: putevi, železnice, aerodromi, javni transport;* razne mreže (oštećenja i prekidi): TT linije, RTV, mreže električna, vodovodna, kanalizaciona, gasovod, toplovod, stanice za prečišćavanje; *javni objekti: zgrade, pokućstvo, prekid korišćenja ili privremena zamena; *zaštitni objekti: brane, nasipi i dr.; f) Mere civilne zaštite g) Druge štete (istorijski i umetnički objekti, psihološke i moralne štete).Indirektne štete je nemoguće direktno vrednovati. Obračuni individualnih šteta pokazuju da izmedu indirektnih i direktnih šteta postoji sledeći odnos;

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari