Baterije i superkondenzatori za upotrebu u drumskim vozilima
Objavio maid986 30. maj 2023.
Diplomski/master radovi, Skripte, Saobraćaj, Zaštita životne sredine
Objavio studenti.rs 12. januar 2016. Prijavi dokument
UVOD
Životna sredina predstavlja sve ono što nas okružuje, odnosno sve ono sa čime je direktno ili indirektno povezana čovekova životna i proizvodna aktivnost.
Buka se smatra za neželjen zvuk, a motorno vozilo je jedan od čestih izvora buke. Buka motornih vozila ne opterećuje samo osoblje i putnike, već i stanovništvo u gradovima i naseljima oko saobraćajnica. Osim što je fizički zagađivač, buka nastaje i od vibracija delova vozila, kotrljanja točkova, iz aerodinamičkih izvora itd., a nivo buke zavisi od tehničkog stanja pojedinih uređaja na motoru i motornom vozilu. Iz tog razloga se danas sve više pažnje posvećuje ograničenju buke motornih vozila.
Ne postoji fizička razlika između zvuka i buke. Nemoguće je definisati buku na osnovu fizičkih parametara zvuka. Buka se često definiše kao čujna, akustična energija, koja negativno utiče ili može uticati na zdravlje ljudi i njihovo fizičko, mentalno i društveno dobro.
Mnogi zvuci su neprijatni ili neželjeni. U kojoj meri nas neki zvuk uznemirava, često zavisi ne samo od prirode zvuka, nego i od našeg stava prema zvuku. Zvuk ne mora biti glasan da bi nas uznemiravao (škripanje, kapljanje…), nepoželjnost i neprijatnost su često u funkciji vremena kada se zvuk pojavljuje (noć ili dan).
Postoji podela buke na dve vrste:
• buka iz prirodnih izvora ( grmljavina, olujni vetar, šum vode…);
• buka koju stvara čovek
U praksi, pod bukom se podrazumevaju veštački stvoreni zvuci, jer prirodni obično ne ostavljaju teže, a ni trajne posledice.
Predmet ovog rada su uticaji saobraćaja na životnu sredinu – zagađivanje bukom, odnosno emisija i imisija buke.
Cilj ovog rada je prepoznavanje buke kao zagađivača životne sredine. Analiza izvora buke drumskog saobraćaja, mere za smanjenje nivoa buke (tihi kolovozi i zaštitne barijere), metode merenja nivoa buke, kao i zakonska regulativa ove oblasti.
1. IZVORI BUKE OD STRANE FIKSNIH I POKRETNIH IZVORA
Buka od motornih vozila potiče od dva najznačajnija i nezavisna izvora buke i to od motora i od kontakta dodirne površine guma sa površinom kolovoza.
U uslovima gradske vožnje gde je broj zaustavljanja i pokretanja vozila najveći, buku najviše proizvodi motor. Na auto-putevima se vozi brže i dodir guma i auto-puta pri velikim brzinama proizvodi najviše buke dok je kod punog opterećenja najbučniji izduvni sistem. U cilju smanjenja buke drumskog saobraćaja i transporta postavljaju se razne vrste barijera dok se na samim vozilima usavršavaju motori, pneumatici, izduvni sistemi itd.
U urbanim sredinama buka koja nastaje za vreme vožnje motornog vozila, s obzirom na osnovni izvor, može se podeliti u tri grupe:
1. Buka od prolaza vozila kroz vazduh;
2. Buka rada vozila;
3. Buka od interakcije pneumatika i vozne površine.
Buka strujanja vazduha može se definisati kao emisijska buka koja nastaje usled kretanja vazduha oko i delimično kroz vozilo. Taj izvor emisije buke ne smatra se uticajnijim faktorom buke koju vozilo emituje u okolini (pri malim i srednjim brzinama).
Buka koja nastaje pri kretanju vozila predstavlja emisiju buke koju generišu komponente vozila koje deluju pri pokretanju samog vozila, a zavisi od brzine rada motora (strukturna buka motora, usisavanje vazduha, buka ventilatora i izduvnog sistema). Jača je kod teretnih vozila nego kod putničkih, a naročito dolazi do izražaja pri nižim stepenima prenosa. Na nju deluje i geometrija puta.
Buka od interakcije pneumatika i vozne površine je buka koja nastaje usled kotrljanja točkova po površini puta. Ona naročito dolazi do izražaja pri većim brzinama, pri kojima se njen intenzitet povećava, a istovremeno smanjuje buka motora (buka tada radi uz veći stepen prenosa).[1]
Opažanja i istraživanja su pokazala da na nivo buke utiče:
– Hrapavost – što je veća hrapavost podloge, veći je nivo buke koja linearno raste sa povećanjem hrapavosti podloge.
– Brzina kretanja vozila (buka pneumatika i buka prenosnog mehanizma) – sa porastom brzine vožnje, povećava se buka i usled kotrljanja točkova po putu.
– Stanje površine puta – putevi su u mokrom stanju bučniji od suvih puteva, a razlika u nivou buke je naročito izražena kod manjih brzina.
– Vrsta pneumatika i njegovo opterećenje – pneumatici koji su jače opterećeni proizvode veću buku koja se povećava sa trošenjem gazeće površine guma usled koje dolazi do povećavanja vibracija.
– Vrsta podloge puta – betonski putevi proizvode viši nivo buke od asfaltnih puteva slične površinske podloge pri malim brzinama kretanja vozila, sama konstrukcija vozila ima značajniji uticaj na nivo buke od interakcije vozila i vozne površine.
Uticaj kotrljanja pneumatika po putnoj površini postaje značajan: pri brzinama većim od 30 km/-h za putnička vozila i 40 km/ h za teretna vozila, dok je on dominantan pri brzinama većim od 50 km/ h . Prema istraživanjima, nivo buke koju proizvede rad motora vozila pri brzinama od 30 do 50 km / h ima značajnu ulogu u urbanim sredinama dok se na auto-putu taj izvor buke može zanemariti.
Odnos buke od interakcije pneumatika i vozne površine i od rada motora vozila može se videti na slici 1.
Objavio maid986 30. maj 2023.
Objavio natasa1908 26. maj 2023.
Objavio Roske994 23. maj 2023.
Objavio nikola.tripko 05. jun 2023.
Objavio Aleksandra Milic 05. jun 2023.
Objavio Aleksandra Milic 05. jun 2023.
Objavio Miki92PK 11. maj 2023.
Objavio nvvaske99 11. maj 2023.
Objavio zver9 11. maj 2023.
Komentari
You must be logged in to post a comment.