Vođenje kao menadžment funkcija u hotelu “Zeleni vir”
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Menadžment
Objavio dovlan 22. mart 2014. Prijavi dokument
1. Uvod
Čovjek se oduvijek pita što je dobro a što zlo te nastoji učiniti ono što je bolje, ono dobro. Čovjek može postupati čisto ljudski tj. čitniti što ga je volja, bilo to dobro bilo zlo, ali može postupati i humano, tj. nastojeći učiniti ono dobro, bolje iz razloga što je motiviran učiniti dobro. Naravno da će čovjek s više motiva da bude dobar utjecati na to da više pazi i da bude osjetljiviji na svoje postupke. Ovakav način razmišljanja o pitanju dobra (i zla) zove se ETIKA.
Etika je razumska disciplina tj. misaoni napor kojim čovjek nastoji sebi odgovoriti kako valja djelovati, razmišljati tj. živjeti a da to bude, ispravnije prema sebi i drugima. Etika je prerasla i u znanstevnu disciplinu tj. predmet zbog opsežnosti problematike i razrađenosti mehanizama za ispravno etično zaključivanje, pa se kao takva može pronaći u među školskim predmetima.
Moral je skup određenih etičkih postavki koje određena zajednica živi kako bi se ostvarilo neko zajedničko dobro, živjela neka vjerovanja, postigli neki ciljevi. Moralna pravila mogu biti: pisani zakoni, pisani ili nepisani običaji, volja autoritea, “istine vjere”, ideološko shvaćanje sistema – režima itd… Postavlja se pitanje zašto bi čovjek dopustio da na njegovo etično razmišljanje utječu moralne postavke društva u kojem živi?
Razlozi mogu biti:
– pojedinac time stječe svoje “korisno” mjesto u društvu kojeg prihvaća prihvaćanjem “pravila igre u društvu”, osjećaj pripadnosti nekoj grupi, osjećaj sigurnosti u grupi u kojoj pojedinac živi skladno s ostalima
– zbog prihvaćanja zajedničkih etičkih postavki, religioznih uvjerenja, ideoloških shvaćanja, čovjek zapravo voli živjeti s istomišljenicima jer mu je tako lakše živjeti vlastite etičke postavke i prihvaćati etičko ponašanje drugih oko njega
I moral kao skup pravila može biti predmetom znanosti koja nastoji sistematizirati i etički opravdati moralne postavke koje zajednica živi.
Etičke i moralne vrijednosti propisuju sva društvena politička uređenja, odnosno države od samih početaka ljudske civilizacije do savremenih društava. To proizilazi iz potrebe da odnosi među ljudima budu zasnovanina moralnim načelima jer u suprotnom međuljudski odnosi ne bi bili mogući.
Ovim seminarskim radom obrađen je pojam etike u širem smislu, kao i menadžerska etika u užem smislu. Dat je pogled na sam pojam etike, etičke teorije, poslovnu etiku kao i faktore koji determinišu poslovnu etiku. Takođe obrađeni su pojmovi vezani za etičke dileme u poslovanju, pravdu i poslovanje kao i oblike pravde, jer bez pomoći pravde i pravednosti ne može se izvršiti ni jednaka niti sigurna raspodjela ne samo materijalnih dobara i moći ljudi i ljudskih i drugih zajednica u društvu, nego i svih drugih vrijednosti, odgovornosti, etičkih normi, pristupa i slično što će se vijdeti u daljem kontekstu ovog seminarskog rada.
2. Pojam etike
Etika je filozofska disciplina koje ispituje samisao i ciljeve moralnih htijenja, temeljne kriterijume za moralno vrijednovanje kao i opšte zasnovanosti i izvor morala. Riječ etika vodi porijeklo od grčke riječi ethos koja opet ima dva svoja značenja. Prvo, pod pojmom ethos su se podrazumjevali običaji kojima se ljudi rukovode u svojim postupcima, a drugo zančenje ovog pojma obuhvatalo je moralne karakteristike neke ličnosti, odnosno unutrašnja voljna svojstva.
Od Aristetolove praktične mudrosti (phronesis)do Kantovih principa etike ( Sittlichkeit; moralnosti, običaji), koji u skladu sa racionalnim pristupima, etika je prema istoriji filozofije imala više faza. Grci su se bavili etikom kao generalnom teorijom vrline, smatrajući etiku, uz logiku i fiziku, djelom filozofske nauke.
Sofisti su tvrdili da se stavivi razlikuju od čovjeka do čovjeka i do naroda do naroda te da se njihovo riješenje objektivne stvarnosti pomjeri na stavove i izbore samog čovjeka. Sa ovim riješenjem nad etikom se pojavila senka proizvoljnosti na koji su mnogi moralisti, među prvima Sokrat i Platon, reagovali nezadovoljstvom, prije svega braneći objektivno važenje određenih etičkih normi.
Pojmom etike označava se i sam moral, pa se nauka koja proučava moral naziva etika. Otuda pridjev etički označava onu ljudsku aktivnost koja se odnosi na razmatranje i saznanje morala, na prihvatanje ili izbjegavanje nekih moralnih principa i vrijednosti i sl. Ethos predstavlja moralnu kakvouću, određenje bića (lat. habitus) koji se drži određenih načela.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio sandra93 19. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.