Odlomak

1. Uvod

Čovjek se oduvijek pita što je dobro a što zlo te nastoji učiniti ono što je bolje, ono dobro. Čovjek može postupati čisto ljudski tj. čitniti što ga je volja, bilo to dobro bilo zlo, ali može postupati i humano, tj. nastojeći učiniti ono dobro, bolje iz razloga što je motiviran učiniti dobro. Naravno da će čovjek s više motiva da bude dobar utjecati na to da više pazi i da bude osjetljiviji na svoje postupke. Ovakav način razmišljanja o pitanju dobra (i zla) zove se ETIKA.

Etika je razumska disciplina tj. misaoni napor kojim čovjek nastoji sebi odgovoriti kako valja djelovati, razmišljati tj. živjeti a da to bude, ispravnije prema sebi i drugima. Etika je prerasla i u znanstevnu disciplinu tj. predmet zbog opsežnosti problematike i razrađenosti mehanizama za ispravno etično zaključivanje, pa se kao takva može pronaći u među školskim predmetima.

Moral je skup određenih etičkih postavki koje određena zajednica živi kako bi se ostvarilo neko zajedničko dobro, živjela neka vjerovanja, postigli neki ciljevi. Moralna pravila mogu biti: pisani zakoni, pisani ili nepisani običaji, volja autoritea, “istine vjere”, ideološko shvaćanje sistema – režima itd… Postavlja se pitanje zašto bi čovjek dopustio da na njegovo etično razmišljanje utječu moralne postavke društva u kojem živi?
Razlozi mogu biti:
– pojedinac time stječe svoje “korisno” mjesto u društvu kojeg prihvaća prihvaćanjem “pravila igre u društvu”, osjećaj pripadnosti nekoj grupi, osjećaj sigurnosti u grupi u kojoj pojedinac živi skladno s ostalima
– zbog prihvaćanja zajedničkih etičkih postavki, religioznih uvjerenja, ideoloških shvaćanja, čovjek zapravo voli živjeti s istomišljenicima jer mu je tako lakše živjeti vlastite etičke postavke i prihvaćati etičko ponašanje drugih oko njega
I moral kao skup pravila može biti predmetom znanosti koja nastoji sistematizirati i etički opravdati moralne postavke koje zajednica živi.
Etičke i moralne vrijednosti propisuju sva društvena politička uređenja, odnosno države od samih početaka ljudske civilizacije do savremenih društava. To proizilazi iz potrebe da odnosi među ljudima budu zasnovanina moralnim načelima jer u suprotnom međuljudski odnosi ne bi bili mogući.

Ovim seminarskim radom obrađen je pojam etike u širem smislu, kao i menadžerska etika u užem smislu. Dat je pogled na sam pojam etike, etičke teorije, poslovnu etiku kao i faktore koji determinišu poslovnu etiku. Takođe obrađeni su pojmovi vezani za etičke dileme u poslovanju, pravdu i poslovanje kao i oblike pravde, jer bez pomoći pravde i pravednosti ne može se izvršiti ni jednaka niti sigurna raspodjela ne samo materijalnih dobara i moći ljudi i ljudskih i drugih zajednica u društvu, nego i svih drugih vrijednosti, odgovornosti, etičkih normi, pristupa i slično što će se vijdeti u daljem kontekstu ovog seminarskog rada.

 

 
2. Pojam etike

Etika je filozofska disciplina koje ispituje samisao i ciljeve moralnih htijenja, temeljne kriterijume za moralno vrijednovanje kao i opšte zasnovanosti i izvor morala. Riječ etika vodi porijeklo od grčke riječi ethos koja opet ima dva svoja značenja. Prvo, pod pojmom ethos su se podrazumjevali običaji kojima se ljudi rukovode u svojim postupcima, a drugo zančenje ovog pojma obuhvatalo je moralne karakteristike neke ličnosti, odnosno unutrašnja voljna svojstva.

Od Aristetolove praktične mudrosti (phronesis)do Kantovih principa etike ( Sittlichkeit; moralnosti, običaji), koji u skladu sa racionalnim pristupima, etika je prema istoriji filozofije imala više faza. Grci su se bavili etikom kao generalnom teorijom vrline, smatrajući etiku, uz logiku i fiziku, djelom filozofske nauke.

Sofisti su tvrdili da se stavivi razlikuju od čovjeka do čovjeka i do naroda do naroda te da se njihovo riješenje objektivne stvarnosti pomjeri na stavove i izbore samog čovjeka. Sa ovim riješenjem nad etikom se pojavila senka proizvoljnosti na koji su mnogi moralisti, među prvima Sokrat i Platon, reagovali nezadovoljstvom, prije svega braneći objektivno važenje određenih etičkih normi.

Pojmom etike označava se i sam moral, pa se nauka koja proučava moral naziva etika. Otuda pridjev etički označava onu ljudsku aktivnost koja se odnosi na razmatranje i saznanje morala, na prihvatanje ili izbjegavanje nekih moralnih principa i vrijednosti i sl. Ethos predstavlja moralnu kakvouću, određenje bića (lat. habitus) koji se drži određenih načela.

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari