Odlomak

UVOD

Kada razmišljamo o integracijama, onda mislimo pre svega na savremene procese međunarodnog povezivanja i organizovanja na sve brojnije međunarodne ekonomske grupacije u raznim delovima sveta, a posebno na Evrposku uniju, Evropsko udruženje slobodne trgovine, NAFTA (North American Free Trade Agreement), APEC (Asia-Pacific Economic Cooperation), CACM(Central American Common Market i dr. Različite ideje i oblici saradnje, povezivanje i integracije prisutni su tokom cele istorije formiranja država i prava .
Međunarodne ekonomske integracije su organizovani sistemi ekonomsko-političke saradnje i povezivanja zemalja na osnovama razvoja svestranih i stalnih veza, racionalne međusobne podele rada i efikasnog korišćenja raspoloživih resursa u cilju povećanja blagostanja naroda i konkurentne sposobnosti firmi i država članica na svetskom tržištu.
Kroz istoriju je postojalo mnogo pokušaja da se ujedini Evropa. Jedni od tih pokušaja su npr. Napoleonovo carstvo i Nemačka za vreme Hitlera, a takođe i doba Karla Velikog. Ni jedan od ovih pokušaja nije uspeo jer su osnove tog ujedinjenja bile nasilne. Napoleon i Hitler su hteli da ujedine Evropu, pa i svet ali su hteli silom da učine što nije bilo moguće. Ujedinjenje Evrope moguće je samo mirnim putem i ono je “na neki način” počelo završetkom Drugog svetskog rata.
Saveznici Zapadnoevropskih zemalja posle Drugog Svetskog rata su došli na ideju o ujedinjenju Evrope, naravno, uz pomoć SAD-a. Ujedinjavanje Evrope se odvijalo na dve strane, sa jedne strane uz pomoć SAD-a a sa druge uz pomoć SSSR-a, što se i vidi iz stvaranja dva pakta, NATO-a i Varšavskog pakta.

 

 

 

CILJEVI EVROPSKE UNIJE

Evropska Unija je rezultat procesa saradnje i integracije koja je pocela 1951 izmedju sest drzava . Posle skoro 50 godina sa cetiri talasa pripajanja EU danas ima 15 zemalja clanica i pretenduje svome petom pripajanju, ovog puta prema Istocnoj i Juznoj Evropi. Misija evropske unije je da organizuje odnose izmedju zemalja clanica i njihovih naroda na osnovama solidarnosti.
Glavni ciljevi su:

  • promocija ekonomskog i socijalnog progresa (jedinstveno trziste je osnovano 1993 god., jedinstvena moneta 1999 god.)
  • predstavljanje identiteta EU na medjunarodnoj sceni( kroz EU pomoc ne-EU zemljama, zajednicke medjunarodne i sigurnosne rezolucije, akcije u medjunarodnim krizama, zajednicka pozicija medju medjunarodnim organizacijama)
  • prtedstavljanje evropskog gardjanstva (koji ne menja nacionalno gradjanstvo)
  • razvijanje polja sloboda,bezbednosti i pravde
  • odrzavanje i gradjenje zakona EU

 

 
MASTRIHTSKI UGOVOR

Ugovor o EU ili Mastrihtski ugovor potpisan je u Mastrihtu (Holandija ) 7. februara 1992. godine a stupio je na snagu 1. novembra 1993. godine. Ugovor je stvorio novi politički entitet – Evropsku Uniju koja se sastojala iz Evropske Zajednice, Evropske Zajednice za ugalj i čelik i Evropske Zajednice za atomsku energiju. Evropska Unija je opisana kao entitet koji je sačinjavao tri stuba :

1. Prvi stub čine uslovi i rokovi za ekonomsku i monetarnu uniju (EMI)
2. Drugi stub čini sistem zajedničke spoljne i bezbjedonosne politike
3. Treći stub obuhvata sferu koja se odnosi na pravosuđe i unutrašnju politiku

Ovim ugovorom naloženo je uspostavljanje Monetarne Unije posredstvom uvođenja zajedničke valute o kojoj će biti rječi u idućem poglavlju. Bitno je reći da je ovim ugovorom o Evropskoj Uniji ona prerasla iz privredne integracije u jednu političku uniju.

 

 

 

Stubovi Evropske unije
Za EU se kaže da podsjeća na prednji deo grčkog hrama koji leži na tri stuba. Ta slika je počela da se koristi kako bi se opisala struktura Unije.

PRVI STUB, (First pillar) obuhvata tri zajednice (Evropsku zajednicu za ugalj i čelik, Evropsku ekonomsku zajednicu i Evropsku zajednicu za atomsku energiju) i uključuje:

1. Carinsku uniju i jedinstveno tržište,
2. Zajedničku poljoprivrednu politiku,
3. Trgovinsku politiku,
4. Strukturalnu politiku,
5. EU državljanstvo,
6. Obrazovanje i kulturu,
7. Trans-Evropsku mrežu,
8. Zaštitu potrošaća,
9. Zdravlje,
10. Istraživanje i životnu sredinu,
11. Socijalnu politiku,
12. Politiku azila,
13. Spoljne granice,
14. Imigracionu politiku.

DRUGI STUB (Second Pillar), obuhvata zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku. Spoljna politika obuhvata :

1. Koordinaciju zajedničkih stavova i mijera,
2. Održavanje mira,
3. Ljudska prava,
4. Demokratiju,
5. Pomoć zemljama –nečlanicama.

Politika bezbjednosti obuhvata:

1. Razoružanje,
2. Finansijski aspekt odbrane,
3. Dugoročni okvir evropske sigurnosti

 

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari