Upotreba kozmetike kroz vrijeme

PREDGOVOR
Kroz naš seminarski rad upoznaćemo se sa razvojem kozmetologije od njenog početka, prvih dokaza pronađenih na Papyrus-u Ebers-u u Egiptu, pa kroz istoriju upotrebe kozmetike u Grčkoj, Rimu, Orijentu sve do današnjih dana. Ovaj rad predstavlja sintezu saznanja o upotrebi preparata za njegu pronađenih na relevantnim sajtovima i elektronskim verzijama knjiga o kozmetologiji.
I sami smo svjesni da je kozmetika sastavni dio naših života, i da je zbog tog uticaja neophodno njeno proučavanje. Kozmetika je mnogo napredovala, od prvobitne upotrebe toksičnih sastojaka kao što su olovo, arsen i živa u preparatima za njegu lica pa sve do današnjih preparata koji su dobro klinički ispitani, bezbjedni i pomažu da se približimo današnjem idealu ljepote.

Sažetak
Cilj našeg seminarskog rada je da ukažemo na neophodnost kozmetike i istovremeno na njen uticaj na naš organizam. Kao i ljekoviti preparati kozmetika ima svoje dobre i loše strane. Od kad postoji ljudska taština postoji i želja za uljepšavanjem.U prošlosti su arsen, olovo i živa bili neizostavni sastojci kozmetičkih preparata, pa su ljudi često plaćali visoku cijenu za dobar izgled. Važno je istaći da i danas postoje falsifikati kozmetičkih preparata koji donose više štete nego koristi, izazivajući alergijske reakcije i mijenjajući fiziološka svojstva humanog organizma. Sa početkom industrijske proizvodnje, otvaranjem prvih velikih kompanija kao što su Palmolive, L’Oreal, Vichy, Schwarzkopf počela su i klinička ispitivanja kozmetičkih preparata a 1976. godine javila se potreba za uvođenjem Kozmetičke directive (KD) 76/768/EEC.

Uvod
Čovjekova želja za unapređenjem i uopšte mijenjanjem fizičkog izgleda seže daleko u prošlost. Prve naznake o ukrašavanju javljaju se kod primitivnih plemena koja smatraju lijepim tetoviranje tijela i lica i premazivanje kože bojama. Kasnije, u antičkim zemljama težilo se postizanju što prirodnijeg izgleda i prikrivanju nedostataka a isticanju svega lijepoga na čovjeku. Tek se krajem šesnaestog vijeka javlja i interesovanje za otkrivanje i uklanjanje uzročnika promjena koje narušavaju fizički izgled.
Kozmetika kao multidisciplinarna nauka neraskidivo je kroz istoriju bila povezana sa razvojem medicine, hemije, biologije, farmacije, fiziologije i sociologije. U najranijim počecima bila je povezana sa religijskim ritualima, što se može vidjeti na pećinskim crtežima pračovjeka.
Arheološka, antropološka i etnološka istraživanja pokazuju da je upotreba eteričnih ulja i masti pri vjerskim obredima bila proširena na područjima drevne Kine, Egipta, Grčke i Indije.
Kozmetologija i medicina su dugo bile jedinstene, smatra se da su počele da se razdvajaju tek u četrnaestom vijeku, ni danas se ne može povući jasna granica između ove dvije oblasti.
Danas se pod pojmom kozmetika obuhvataju tehnike čišćenja, njege, zaštite, mirisanja i ukrašavanja svih dijelova tijela sa ciljem da se što duže očuva lijepim i istakne sve što je na osobi lijepo a istovremeno da se prikriju prirodni nedostaci.