Odlomak

1. Vrste geodetskih mreža. Metode uspostavljanja geodetskih mreža.
Poznato je da pod geodetskom mrežom podrazumevamo skup tačaka čije su koordinate
odreñene u nekom koordinatnom sistemu i koje su meñusobno povezane. Geodetske
mreže tačaka imaju namenu da se na osnovu njihovih poznatih pozicija u datom
koordinatnom sistemu definišu položaji drugih tačaka u istom sistemu.
– Postoje: visinske, horizontalne i trodimenzionalne mreže.
Visinske mreže su skup tačaka (repera) sa poznatim kotama (visinom iznad nivoa
mora)
Horizontalne mreže predstavljaju skup tačaka sa poznatim 2D koordinatama u
datom kkordinatnom sistemu (X i Y, latituda i longituda i sl.)
Ovakva podela mreža je samo okvirna jer je poznato da i reperi moraju imati
odreñen neki horizontalni položaj, kao što i tačke horizontalne mreže moraju imati
odreñenu kotu. Razlika je samo u tačnosti odreñivanja ovih koordinata.
Razvoj geodezije i globalnog pozicioniranja kao i potreba za predstavljanjem
prostora u 3D dovodi do potrebe za trodimenzionalnim mrežama, čije tačke imaju
definisane sve tri prostorne koordinate.
– Sa aspekta inženjerskog pristupa važna je podela na državne i lokalne mreže.
Ove mreže se razlikuju po: tačnosti, geometriji i rasprostranjenosti.
Državna mreža pokriva područje cele države ili veći njen deo, dok LGM pokriva
samo zonu grañevinskog objekta. Dok je geometriju državne mreže lakše isprojektovati,
to geometriju LGM diktira topografija terena na kom se gradi objekat. I u pogledu
tačnosti LGM je mnogo tačnija jer se zahteva i veća tačnost obeležavanja sa LGM zbog
čega se uglavnom i razvija a ne koristi se državna.
2. Lokalne geodetske mreže. Namena i opšte karakteristike.
Lokalne geodeske mreže (LGM) se razvijaju za jedan manji deo prostora, obično
sa namerom da pokriju zonu grañenja objekata za koji se razvijaju. Namena ovih mreža
je da služe za prostorno lociranje objekata, obeležavanje istog, praćenje grañenja i
praćenje objekata tokom održavanja i eksploatacije. Projektuju se u zavisnosti od vrste i
veličine objekta za koji se razvijaju i tražene tačnosti koju treba da obezbede. Oblik LGM
je često uslovljen konfiguracijom terena, jer se objekti često grade na veoma
nepristupačnim terenima. Stoga LGM mora da se projektuje tako da bude funkcinalna
tokom celog perioda grañenja i eksploatacije objekata. Mora se obezbediti da tačke
LGM budu dovoljno blizu objekata kako bi se sa tačaka mreže moglo vršiti obeležavanje
i snimanje, ali i dovoljno daleko da se pri grañenju objekta ne ugrozi stabilnost tačaka
mreže. Mreža se mora uspostaviti tako da projektovani objekti pri grañenju ne zaklone
vidljivost izmeñu tačaka mreže. Dizajn i oblik mreže kao i tačnost odreñivanja koordinata
mreže moraju se postaviti tako da se sa sigurnošću obezbedi projektom tražena tačnost
obeležavanja. Polazi se sa ciljem da tačnost odreñivanja pozicija tačaka mreže bude bar
tri puta veća od potrebne tačnosti obeležavanja. To se proverava i projektantu i
investitoru garantuje na osnovu prethodne ocene tačnosti. U slučaju da prethodna
ocena tačnosti pokaže da ovaj uslov nije zadovoljen moraju se menjati oblik mreže ili
tačnost merenja merenih veličina. Dakle u tom slučaju potrebno je pogustiti mrežu ili
promeniti njen dizajn ili meriti neke nove veličine ili meriti instrumentima koji obezbeñuju
veću tačnost i sl.
Pošto grañenje i praćenje nekih objekata traje dug vremenski period moguće je
projektovati LGM različite tačnosti za različite faze radova kako se nebi morala
obezbeñivati visoka tačnost kad to nije potrebno (zemljani radovi i sl.) što se definiše sa
projektantom.
Namena LGM:
– Definiše matematičku osnovu za prostorno lociranje objekata
– Za obeležavanje karakterističnih tačaka, linija i površi grañevinskih objekata
– Za kontrolu geometrije u toku gradnje
– Za praćenje pomeranja objekata – mreža se proširuje i tačkama van zone očekivanih
deformacija kao i tačkama na objektu.
Opšte katrakteristike LGM su:
– Mreža se projektuje u fazi idejnog projekta na osnovu pozicije objekata
– Projekat mreže treba da obuhvati celo radilište i da služi u svim fazama rada
– Mreža se kod većih objekata razvija po nivoima a kod visokih po spratovima
– Tačnost mreže mora biti 1/3-1/5* PTO
– Oblik mreže, plan opažanja i tačnost merenja zavise od: karakteristika objekta,
konfiguracije terena i zahtevane tačnosti
– Tačke objekta i tačke mreže moraju biti u istom koordinatnom sistemu

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Geodezija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari