Sankcija
Objavio Tijana Bagic 31. januar 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Političke nauke
Objavio radovibp 01. februar 2014. Prijavi dokument
UVOD:
Geopolitika je naučna disciplina sa predmetnim područjem lociranim u sferi odnosa između geografije i politike. Zadaci geopolitke su brojni, vezuju se za odnose izmedju prostora i politike, medjusobni uticaj oba faktora i njihovu neraskidivu povezanost. Geopolitika je prisutna u našem svakodnevnom životu, okružuje nas i daje nam odgovre na brojna političko-geografska pitanja I dešavanja. Svaka država ima svoju manje ili više razvijenu geopolitiku, a sa njom I svoju geostrategiju I geopolitičke planove za svoj napredak I integraciju. Kao što se da videti u delu Šahovska tabla, Bžežinskog, svet predstavlja jednu veliku pozornicu, odnosno tu šahovku tablu na kojoj se nalaze figure, tj države. Veliki I krupni igrači jesu jake I moćne države, svetske sile, dok su male figure manje I slabo razvijene države koje kroz svoju geopolitiku se prilagožavaju velikim igračima kako bi ostale u igri. Geopolitička strategija treba biti detaljno, temeljno I pametno isplanirana kako bi se ostvarili interesi sopstvene države. Što je sila veća – srazmerno tome I njena geopolitika mora biti na dugoročnijem planu formirana. Geopolitika jeste ključ uspeha I moći.
Ovaj seminarski rad nosi naziv Geopolitika Evroazijstva I u njemu ću nastojati da objasnim kako to velika Rusija I cela Evroazija se geopolitički formirala I održavala kroz periode uspeha I padova.
Savremeno rusko evroazijstvo ili neoevroazijstvo nastalo je dvadesetih godina 19. veka i njegovi utemeljitelji bili su ruski emigranti koji su izbegli pred opasnostima socijalističke revolucije: Nikolaj S. Trubecki, Petar N. Suvčinski, Georgije Florovski, Nikolaj Nikolajevič Aleksejev, Petar Savicki i tako dalje.
ZAČECI RUSKE GEOPOLITIČKE MISLI
Rusija, odnosno Ruska Federacija je država na istoku Evrope i severu Azije. Teritorijalno najveća država na svetu, zauzima oko 11,5% zemaljskog kopna, ali nikada nije bila i najveća sila na svetu. Razlozi ovog geopolitičkog paradoksa nisu jednostavni, samo delimično su u fizičko-geografskoj nezaštićenosti njene ravničarkse centralne teritorije, koja je sa istoka, zapada i juga više puta bila izložena vojnim okupacijama, prodorima, katastrofalnim pustošenjima i ljudskim gubicima. Uzroke bi trebalo tražiti u višedimenzionalnoj ruskoj dvolikosti:
Ruska dualnost nije problem sama po sebi, šta više, mogla je biti i velika ruska prednost, ali Rusija je, umesto da iskoristi svoju dualnost najbolje što može, uporno isključivala jednu stranu svog identiteta i svodila se na polovičnost, a od svojih prednosti stvarala – nedostatke. To je neminovno vodilo ka geopolitičkoj pasivnosti.
Ruska prageopolitička znanja prepoznatiljiva bivaju još prilikom nastanka Kijevske Rusije, u drugoj polovini 9. veka, potom tokom njenog duhovnog formiranja, političkog jedinstva i uspona krajem 10. i početkom 11. veka.
U periodu od 13-15. veka Rusija pada pod mongolsku vlast i taj period se najčešće tumači kao ruska geopolitička katastrofa. Nakon pobede moskovskog kneza Dimitrija Donskog 1830. godine nad Tatarima Moskva postaje državotvorno jezgro Rusije, ali država istinski jača tek u 15. veku.
Sledeća geopolitička faza Rusije počinje u drugoj polovini 16. veka za vreme vladavine kneza Ivana IV Groznog, kada ona jača kao centralizovana država, širi se i usmerava ka Kaspijskom jezeru, Baltičkom i Crvenom moru i usmerava se ka Sibiru. Vladavina Petra i Katarine tokom 18. veka donosi Rusiji status evropske carevine, Sant Peterburg postaje prestonica naredna dva veka, talasokratski orijentisan, pozapanjačen i evropeizan, a Petar pokušava da narod i zemlju transformiše u svoju viziju Nove Rusije.
U 19. veku je evroazijska sila i postaje osnovni cilj zapadnoevropskih talaskokratskih zemalja. Ubrzan privredni i industrijski razvoj, intenzivnije korišćenje prirodnih potencijala Sibira i Dalekog Istoka, otvara nove geopolitičke perspektive.
Objavio Tijana Bagic 31. januar 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
You must be logged in to post a comment.
2 replies on “Geopolitika Neoevroazijstva”
Sajt je odličan, sve pohvale….
Seminarski je odlican, 12 od 15 bodova upisanih 😀