Odlomak

UVOD (Pojam urbanizma)
Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem njihova razvoja (urbanističko planiranje) . Osnovni cilj urbanizma je da se osigura kvalitetan život ljudi u naseljima, tj. da im se pruže optimalni uvjeti za stanovanje, rad, društveni i kulturni život, odmor i rekreaciju.
U širem smislu urbanizam obuhvaća i regionalno planiranje i turizam. On je i umjetnička oblast, jer se bavi estetikom naselja.

Urbanizam se bavi:
• teorijskom djelatnošću i
• praktičnom djelatnošću.

Teorijska djelatnost u oblasti urbanizma obuhvaća:
• proučavanje povijesti naselja,
• analiziranje i vrednovanje strukture naselja,
• analiziranje i vrednovanje raznih pojava u naselju i
• planiranje naselja.

Teorijska djelatnost obuhvaća: proučavanje prirodnih uvjeta u naselju, praćenje svih promjena u društvu i određivanje perspektive razvoja naselja. Urbanističkim planovima se predviđaju rekonstrukcije postojećih dijelova naselja, kao i izgradnja novih naselja. Planovima se, također predviđaju i proširenja teritorija naselja. Na osnovu teorijskih djelatnosti se donosi niz
tehničkih, administrativnih, strateških, ekonomskih i socijalnih pravila, koja su od primarnog značaja pri interveniranju u prostoru.

Praktična djelatnost urbanizma obuhvaća :
• uređenje naselja,
• preuređenje već postojećih starih naselja i
• formiranje i izgradnju novih naselja.

Uređenjem i preuređenjem naselja se podiže estetski kvalitet naselja, ali prije svega se zadovoljavaju osnovne higijenske i praktične potrebe stanovnika. Preuređenjem se otklanjaju prisutne negativnosti u prostoru. Na osnovu planova se grade novi dijelovi ili cijela naselja .

1. POJAM GRADA
Grad predstavlja urbanizirano, naseljeno mjesto sa svim karakteristikima jednoga urbaniziranog, kultiviranog naselja: (asfaltiranim ili popločanim) ulicama, trgovima, gradskim četvrtima, dijelovima grada, parkovima i perivojima, šetalištima i promenadama, gradskim korzom i glavnom gradskom ulicom, upravnim i komunalnim funkcijama (policija, dom zdravlja, pošta, vatrogasno društvo, osiguravajući zavodi), školama i dječijim vrtićima, obrazovnim ustanovama općeg i posebnog karaktera, medijima (radijske i televizijske stanice, novinske kuće), vjerskim objektima, određenim brojem trgovina i dućana, u većini slučajeva i sa robnim kućama ili tržnim centrima, ugostiteljskim objektima (hotelima, prenoćištima, gradskim kafanama, gostionama, kafićima i diskotekama), industrijom i proizvodnim pogonima, i slično.
Najpotpuniju definiciju grada formulirao je Maximilian Sorre:
„Grad je veća ili manja, gusta i permanentna, zatvorena aglomeracija, obično u pogledu prehrane neovisna o teritoriju na kojem se razvija, čija egzistencija implicira život relacija, aktivna, a u vanjskom izgledu odražava visoki stupanj organiziranosti.“
Ova definicija obuhvaća sva obilježja koja su bitna da se odredi gradsko naselje, ali upravo zbog toga nosi u sebi osnovnu manu, a to je da je predugačka, opisana, grad u njoj nije definiran već opisan. Međutim, to najbolje ocrtava poteškoću prave kratke definicije, pogodne za praktičnu upotrebu, a koja bi bila i potpuna, gledano sa svih stajališta. Grad se napose odlikuje određenom veličinom, koja varira od veličine mjesta. Tako su neka mjesta u Bosni i Hercegovini kao Kupres ili Ljubuški “gradovi”, dok su slična mjesta sa istim ili nešto većim brojem stanovnika u ravničarskim predjelima poput Bosanske Posavine, Vojvodine ili Slavonije “sela”. Gradsku strukturu čini i složena, zatvorena urbana cjelina mjesta, te visoka gustoća naseljenosti na relativno malom prostoru .

Rating: 4.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari