Odlomak

Rastvori predstavljaju složene disperzne sisteme u kojima su fino usitnjene čestice jedne supstance ravnomerno raspoređene između čestica druge supstance.
Supstanca koja se raspoređuje naziva se rastvorena supstanca (rastvorak ili disperzna faza), a supstanca u kojoj se ona raspoređuje naziva se rastvarač ili disperzno sredstvo.
Pod rastvaračem se podrazumeva supstanca koja je u istom agregatnom stanju kao i nastali rastvor, ukoliko su rastvorak i rastvarač u različitim agregatnim stanjima. Međutim, ako su rastvorak i rastvarač istog agregatnog stanja, tada je rastvarač ona supstanca koja se nalazi u višku.
Rastvori mogu biti u sva tri agregatna stanja (što zavisi od agregatnog stanja rastvarača i rastvorenih supstanci i odnosa njihovih masa).
Supstance se međusobno razlikuju po tome da li se dobro ili slabo rastvaraju u vodi. Slično se u sličnom rastvara.
Rastvorljivost neke supstance predstavlja broj grama te supstance koja se rastvara u 100g rastavrača na određenoj temperaturi (npr. rastvorljivost kuhinjske soli na 25°C šećera iznosi 36 g, a šećera 204 g).
Zasićen rastvor sadrži onoliko supstance koliko odgovara njenoj rastvorljivosti. On se dobija rastvaranjem supstance u rastvaraču sve dok se ne pojavi talog. Rastvor iznad taloga je zasićen.
Nezasićen rastvor sadrži manje rastvorene supstance od zasićenog pri istim uslovima.
Prezasićen rastvor sadrži više rastvorene supstance od zasićenog pri istim uslovima. Priprema se tako što se voda tj. rastvarač zagreje i supstanca rastvori na višoj temperaturi, a zatim se pažljivo ohladi. Prezasićen rastvor je nestabilan i višak rastvorene supstance se može iskristalisati dodatkom par kristalića te supstance ili slabim protresanjem sadržaja posude što se može videti na narednom snimku.
Rastvorljivost većine čvrstih supstanci raste sa porastom temperature. Za razliku od njih, gasovite supstance se bolje rastvaraju na nižim temperaturama.

1. KOLIGATIVNE OSOBINE RASTVORA

Koligativne (zbirne) osobine rastvora su osobine koje u najvećoj meri zavise od broja prisutnih čestica u rastvoru, a ne od njihove prirode. To su:
• sniženje napona pare,
• sniženje temperature mržnjenja,
• povišenje temperature ključanja,
• osmotski pritisak i dr.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 10 stranica
  • Hemija dr Tatjana Golubović
  • Školska godina: dr Tatjana Golubović
  • Seminarski radovi, Skripte, Hemija
  • Srbija,  Niš,  UNIVERZITET U NIŠU - Fakultet zaštite na radu  

Više u Hemija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari