Odlomak

UVOD

Tema ovog rada će biti jedna od negativnih društvenih pojava sa kojom se često susrećemo, o kojoj se zna mnogo, a ipak nedovoljno, koja pogađa sve zemlje, bez obzira na njihovu ekonomsku razvijenost i ostavlja negativne posljedice na društvo u cjelini. Riječ je, naravno, o inflaciji.
Bavićemo se pojmom i osnovnim osobinama inflacije; njenim nastankom i razvojem; vrstama; negativnim uticajem na privredna kretanja, kao i posljedicama koje ostavlja iza sebe, te mogućnostima sprečavanja i kontrole.
Pod pojmom inflacija podrazumijeva se stanje u ekonomiji jedne zemlje koje je izazvano opštim porastom nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca. Tačnije, to je oblik monetarne neravnoteže, kada je ponuda novca osjetno veća od potražnje, što se manifestuje opadanjem kupovne moći i stalnim rastom cijena.
Ona predstavlja veoma složen ekonomski fenomen, koji je već dugo predmet brojnih proučavanja. Činjenica je da se može pojaviti na bilo kom mjestu i u bilo koje vrijeme, što dovoljno govori o ozbiljnosti ove pojave.
Inflacija je odavno predmet pručavanja velikog broja stručnjaka, što je uslovilo različita, često i oprečna shvatanja ovog pojma. Tokom istorijskog razvoja mijenjalo se i shvatanje pojma inflacije, tako da je danas pristup ovom problem daleko kompleksniji i obuhvatniji, nego što je to bio slučaj u prošlosti.
Inflacija je redovan pratilac tržišne privrede i kao jedan od makroekonomskih fenomena predstavlja prijetnju po privredu zemlje u kojoj se javi. Inflacija je nužno zlo, koje ne možemo u potpunosti eliminisati, ali pravilnim poslovanjem je možemo držati pod kontrolom. Ukoliko ne uspijemo da je obuzdamo i održimo u razumnim granicama, ostaviće dugotrajne i ozbiljne posljedice.

 

 
DEFINICIJA INFLACIJE

Najkraća definicija, koja dovoljno rječito govori o ovoj pojavi, jeste da je inflacija porast opšteg nivoa cijena. Takođe je možemo označiti i kao pad vrijednosti novca. Kao što je poznato, vrijednost novca predstavlja njegovu kupovnu moć. Iz toga proizilazi da, ukoliko u privredi postoji inflacija, kupovna moć opada.
To je monetarna pojava kod koje dolazi do stvaranja veće količine papirnog novca u prometu nego što je realno potrebno, čime se izaziva smanjenje njegove vrijednosti i istovremeno povećanje cijene robe. Dalja posljedica je poremećaj ekonomskih tokova i ometanje rasta i razvoja društva.
Prilikom definisanja pojma inflacije, polazi se od pretpostavke da se u međusobni odnos stavlja ukupna količina novca u opticaju, s jedne strane, i ukupna količina proizvedene robe i usluga, s druge strane. Iz neusklađenosti ovih elemenata, dolazi do poremećaja ekonomske i monetarne ravnoteže.
Računanje količine novca u opticaju vrši se pomoću kvantitativne teorije novca, čijim se začetnikom smatra Žan Boden. Naime, ovaj francuski filozof iz šesnaestog vijeka je iznio shvatanje da je opšti nivo cijena određen odnosom mase i novca u opticaju (N) i količine robe u prometu (R) što se može izraziti putem jednačine:

    R : C = N : R

Ovu jednačinu je dalje razvio engleski filozof Džon Lok u toku sedamnaestog vijeka,
Ukazujući na činjenicu da na masu novca u opticaju utiče i brzina njegovog obrta (O) čime je Bodenova jednačina dobila novi oblik:

   C = N x O : R

No votes yet.
Please wait…

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari