studenti
Mesto za uspešne studente

Baza podataka

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

1. UVOD
Od samog početka korištenja računara , obrada različitih vrsta podataka bila je jedan od osnovnih zadataka. Podaci i informacije su postali pokretačka snaga modernog poskovanja na Zapadu pa i cijelom svijetu. Kada želimo da imamo kvalitetne informacije o svim segmentima naseg poslovnog ili čak privatnog života najbolje je da na određen način organizujemoo sve podatke koje mogu da nam pruže informacije koje su od velike važnosti u trenutku kada su nam potrebne. Pogotovo se odnosi na situacije kada u kratkom roku moramo donijeti neku kvalitetnu ili sudbonosnu odluku . Tada bi bilo najbolje da podaci za svaki pojedini element budu organizirani tako da se mogu smjestiti u tabele sa istovrsnim zaglavljem. Može , a veoma često i mora da bude više tabela koje bi obuhvatili sve segmente našeg interesovanja. Svi ti segmenti se nerijetko zbog svoje prirode moraju organizovati u posebne tabele , a te tabele se mogu povezivati preko određenih zajedničkih elemenata. Skup više tih tabela koje služe jednom zajedničkom cilju ,skupa sa njihovim veznim elementima naziva se BAZOM PODATAKA.
Njihov zajednicki cilj se odosi na svođenje veoma brze i uspješne informacije o svim događajima koji se dešavaju unutar jedne cjeline. Kada kucamo nesto u Wordu , vršimo neke tabelarne proračune u Exelu u više tabela onda imamo dodira sa bazom podataka. To je u stvari pitnje organizacije naših podataka. Ako ispisujemo datoteke u Wordu i smještamo ih po određenim direktorijima na neki način organizujemo bazu podataka. U slučaju kada naša baza postane toliko komplikovana da nismo više u stanju da jednostavno kontrolišemo tok i razvoj podataka potrebno je preći na viši stepen organizacije podataka i početi razmišljati o sistemu za upravljanje bazom podataka. Postoji više sistema za rad sa bazama podataka kao što su: DBSM, ACCESS, FOXPRO, ORACLE, MICROSOFT SQL, DB2, XML, . . .
2.Ciljevi baze podataka

Spomenuli smo da baze podataka predstavljaju višu razinu rada s podacima u odnosu na klasične programske jezike. Ta viša razina rada očituje se u tome što tehnologija baza podataka nastoji (i u velikoj mjeri uspijeva) ispuniti sljedeće ciljeve:
1. Fizička nezavisnost podataka. Razdvaja se logička definicija baze od njezine stvarne fizičke građe. Znači, ako se fizička građa promijeni (npr., podaci se prepišu u druge datoteke na drugim diskovima), to neće zahtijevati promjene u postojećim aplikacijama.
2. Logička nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logička definicija cijele baze podataka od lokalne logičke definicije za jednu aplikaciju. Znači, ako se globalna logička definicija promijeni (npr., uvede se novi zapis ili veza), to neće zahtijevati promjene u postojećim aplikacijama. Lokalna logička definicija obič-no se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transformacije tih elemenata.
3. Fleksibilnost pristupa podacima. U starijim mrežnim i hijerarhijskim bazama načini pristupanja podacima bili su unaprijed definirani, dakle korisnik je mogao pretraživati podatke jedino onim redoslijedom koji je bio predviđen u vrijeme oblikovanja i implementiranja baze. Danas se podrazumijeva da korisnik može slobodno prebirati po podacima te po svom nahođenju uspostavljati veze među podacima. Ovom zahtjevu zaista udovoljavaju jedino relacijske baze.
4. Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omogućiti da veći broj korisnika istovremeno rabi iste podatke. Pritom ti korisnici ne smiju ometati jedan drugoga te svaki od njih treba imati dojam da sam radi s bazom.

Nastavi sa čitanjem..

Nabavkom greb greb kupona 1000, dopunite vaše kredite i preuzmite gomilu radova.

Ključne reči Ključne reči:

Ostavite komentar

Morate biti ulogovani da biste komentarisali.