Pojam i razvoj Interneta

UVOD

U ovu temu uvodim vas kroz pojam Interneta, njegovu istoriju, povezivanje i kreiranje konekcije. Internet je mreža unutar mreže, ili interkonekcija između više računara. Internet je globalna mreža “mreža”. On se više naziva globalnom mrežom informacija (velika internacionalna – globalna baza podataka). Broj računara na internetu se procjenjuje na oko 150.000.000 (stopedeset milijardi). Količina informacija koju ti serveri posjeduju je ogromna i teško je procijeniti i prikazati realno kolika je ona zaista. Ovdje ćemo obraditi temu koja je najpotrebnija za korištenje interneta, njegovu konekciju i uopšte o Internetu.
U prvom poglavlju ovog rada govorićemo o samoj istoriji interneta i tome šta on nudi u 21 vijeku.
Drugo polavlje nam govori o resursima , pristupima i porotokolima tj. da svaki internet ima svoju adresu i način kako je ona prikazana.
Treće poglavlje su interner servisi, E-mail, Newsgroup, Gopher i Web sa svim dodatnim pojašnjenjima, a četvrto poglavlje se svodi na faktore koji utičnu na rast korisnika interneta.
Peto poglavlje je povezivanje na internet tj. kreiranje konekcija i konektovanje na internet i sve je dodatno prikazano i na slikama.
1. POJAM INTERNETA I NJEGOVA ISTORIJA

U literaturi se danas može naći mnogo različitih definicija interneta kao npr.: mreža svih mreža, informacioni autoput, globalni kovčeg sa blagom ali prava definicija u stvari ne postoji. Možemo reći da je internet “virtualno društvo” kompjutera i kompjuterskih mreža iz svih dijelova svijeta. Pomoću računara, modema, telefonske linije ili satelita može se povezati sa svim dijelovima svijeta. Jedini način za razumijevanje interneta predstavlja njegovo korištenje.

Još od sedamdesetih godina su primijećeni prvi trendovi u stvaranju mreža računara na lokalnom nivou. Tada je primijećeno da skupi kompjuteri provode većinu vremena u stanju čekanja. Pored toga američka armija je, pod pretpostavkom da joj u budućem eventualnom ratu mogu stradati neki vitalni dijelovi komunikacija, riješila da stvori mrežu, koja bi uz dobro razvijene komunikacione programe, mogla da ardi bez obzira na oštećenje nekih njenih dijelova. 1974. godinese neke organizacije uključuju u ovaj trend komercijalnog umrežavanja, a na američkim univerzitetima je počelo i umrežavanje koje su sproveli programeri sa svojim skromnim budžetima. U početku su se ovakve instalacije koristile za konferencijske sisteme.

Istraživanje koje je urađeno da bi se saznalo kako je Internet postao ono što je danas, počinje od 60 – tih i 70 – tih godina. Amrička vlada sponzorisala je ARPHA – Net koji je bio eksperimentalna preteča Internetu. 1969. godine ustanovljena je mreža sa četiri mjesta gdje su korisnici bili priključeni na mrežu.

1972. godine ARPHA – Net je narastao na mrežu sa više od trideset čvorišta. U kasnim 70- tim univerzitet Barkli ( Barkeley) u Kaliforniji razvio je mrežni protokol kao dio UNIX opterativnog sistema koji se tamo razvijao. Na taj način UNIX sistem je postao slobodno dostupan određenim istraživačkim i akademskim ustanovama. Ovo je prouzrokovalo ekspanziju računarskih mreža.