Odlomak

UVOD
OVAJ RAD PREDSTAVLJA MOJ POKUŠAJ da Islam predstavim ne samo kao religiju već i kao svojevrstan kulturološki fenomen. Naime, on, kao jedinstvena kulturna i društvena doktrina presudno utiče na živote skoro milijardu ljudi. To znači da svaki peti čovek na kugli zemaljskoj živi i ponaša se po pravilima koje ova religija propisuje. Da bi se islam shvatio u celini, neophodno je posmatrati ga kroz njegov razvoj- od Muhamedovog recitovanja sura, od koje je kasnije sačinjen Kuran časni, preko Hadisa i Šerijetskog prava, pa sve do savremenog islama koji bitno utiče na sve svetske tokove, kako religijske tako i naučne, društvene, kulturne u zadnje vreme sve više i polotičke

 

 
OSNIVANJE ISLAMA I ISTORIJSKI PREGLED
Islam je treća velika svetska monoteistička religija. Poreklo vuče iz istog izvora kao i ostale dve judeizam i hrišćanstvo. Islam je nastao u VII veku u polunomadskom polietičkom društvu Arabijskog poluostrava. Karavani iz Meke i Medine trgovali su sa Sirijom i Palestinom koje su bile u središtu hrišćanskog Vizantiskog Carstva. U Medini i nekim drugim arapskim gradovima živele su dobro organizovane jevrejske zajednice. Islam je arapska reč koja znači “predanje”. Islam će od jevreja i hrišćana preuzeti strog i radikalan monoteizam, nešto od gnostičkog učenja a od predislamske arapske religije zadržaće neke moralno-pravne propise i običaje (klanska solidarnost, poligamija, svetilište Kaba). Islam je religija podređenja, pokornosti. Sledbenici islama “muslimani” su oni koji su se predali i podredili volji Boga (Alaha). Islam je po svojoj strukturi istovremeno etnička i konfesionalna religija. Njegovi koreni su na Arabijskom poliostrvu i on je zadržao jajaču arapsku komponentu. Posebnu važnost u Islamu ima arapski jezik, kao jezik Kurana, božanske objave proroku Muhamedu, pri čemu se ne radi samo o njegovom sadržaju već i o činjenici da njegov izraz na arapskom jeziku utelotvoruje sve dimenzije bozanske objave i da prema tome nije moguće prevesti Kuran na neki drugi jezik, već ga jedino interpretirati ili parafrazirati. Na taj način arapski karakter svete knjige islama predstavlja dogmu koja osnažuje etnički arapski karakter suštine muslimanskog verovanja i rituala. U isto vreme islam je konfesionalna religija i može se uprediti sa budizmom i hrišćanstvom, koji nisu univarzalni samo po svom učenju, nego i po širenju u različitim narodima i delovima sveta, pri čemu je važnu ulogu odigrala misionarska delatnost. Islam je takođe muslimanska vera koja propoveda apsolutnu istinu koju može dobro da shvati svako ljudsko biće.
Istorija Islama se, okvirno, najlakše može podeliti na tri osnovna perioda, pri čemu se ne sme izgubiti iz vida da svaka takva šema sadrži u sebi prejudiciranje stavova o pojedinim događajima i da se svaki problem mora osvetliti prema specifičnim okolnostima mesta, sredine grupe itd. A ne samo na osnovu formalne podele. Ta tri perioda su: 1. rani od 610 n.e. kada je muhamed doživeo svoju prvu viziju do 750 kada je pao u majadski kalifat; 2. srednji od 750 i uspona Abasida otprilike 1500 što je terminus ad quem rasparčavanja kalifata na male regionalne emirate; 3. savremeniperiod od 1500 do danas označile su dve etape razvoja-nastanak tri međusobno suprostavljene ali čvrste i fleksibilne države: Otomansko carstvo, safavidska Persija i Mogulska imperija. Svesni slavne prošlosti pojačani novom snagom koja dolazi iz bogatih arapskih zemalja proizvođača nafte toj religiji je cilj osvojiti svet. Muslimani veruju da njihova religija može ispuniti sve religijske i duhovne potrebe čovečans.

 

 

 

STUBOVI ISLAMA
POSTOJI PET DUŽNOSTI KOJIH SE MORAJU PRIDRŽAVATI SVI MUSLIMANI. Poznate su kao stubovi ili arkani Islama. Prva je sahadah, iskreno iskazivanje vere da „nema drugog Boga osima Allaha I da je njegov prorok Muhamed“. Druga je salah i znaci da je potrebno da se muslimani mole pet puta dnevno. Treci stub je zekat, a to je darivanje novca siromasnima. Cetvrti saum znaci post tokom Ramazana. Peti stub je hadz, odnosno obaveza hodocasca u Meku.
Sahadah (verovanje u jednog Boga) – dužnost svakog muslimana je da svedoci da nema drugog Boga osim Allaha, a to znaci da je zabranjeno Bogu pripisivati drugove, sina, bracu. Ovde se jasno moze videti razlika izmedju islama i npr. hriscanstva. Hriscani veruju u sveto Trojstvo: „U ime Oca, Sina i Svetog duha“. Salah (molitva) – pet puta dnevno svaki musliman prestaje sa svojim poslom, okrece se u smeru Meke i moli se. Muskarci na molitvu odlaze u dzamiju petkom u podne, no inace se mogu pomoliti na bilo kojem mestu; zene se obicno mole kod kuce. Pre nego sto pocne sa molitvom, musliman mora sprovesti ritualni obred pranja (uziman abdest).
Zekat (milostinja) – je prema Kuranu propisano dobrocinstvo u formi milostinje. Izvorno, slobodna milostinja koja se delila u zajednici, razvila se tokom istorije u duznost milosrdnog poreza, koji je uvela islamska druava, a danas je svojim najvecim delom ukljucen u drzavni porez. Taj precizno odmereni porez treba da stvori jednakost izmedju oporezovanih bogatasa i siromasnih, koji se time pomazu. Prema Kuranu, milostinja treba da bude primenjena na jedan odredjeni krug ljudi. Tu spadaju: siromasi, oslobodjeni robovi, duznici, udovice, sirocad, putnici, zatvorenici, probradjeni, bolesnici i oni kojima treba dati odstetu za ucesce u svetom ratu.
Saum (post) – u mesecu Ramazanu (Ramadan) je ime 9. meseca po islamskoj kalendarskoj godini, koji u toku godine moze da padne u svako doba. Za vreme meseca posta mora svaki punoletni i zdravi musliman svakog dana u vremenu od izlaska Sunca, tj. od trenutka kada se bela nit moze razlikovati od crne do zalaska Sunca da se uzdrzava od jela i pica, pusenja i polnog opstenja, nasuprot nocima u tom mesecu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari