Odlomak

Uvod

–    Čovek je u svom delovanju objektivno slobodan. Njegova sloboda manifestuje se pre svega u mogućnosti i sposobnosti izbora između različitih mogućnosti. Međutim,upravo tu se može na čoveka uticati. Sredstvo kojim se reguliše njegovo ponašanje su društvena pravila. Poštovanje tih pravila zavise od njegove volje i svesti može da ih poštuje, da ih krši, ili zaobilazi. U slučaju da se ipak odluči za pravo koje nije društveno prihvatljivo, mora računati sa sankcijama, koje određuje pravo.

1.Pojam i karakteristike

Društvena pravila su se, baš kao i samo društvo razvijala i zato odražavaju osnovne zakonitosti društveno- ekonomskog razvoja, kao i druge, neekonomske karakteristike društva, kao što su npr.: kultura, vera,ideologija. Pošto se sam pojam prava u veoma pojednostavljenoj definiciji poima kao posebna vrsta društvenih pravila, pomoću kojih se formira društveni poredak u državama i određuju elementi državne organizacije, vrste državnih organa i njihove kompetencije, pravo je ujedno I ona vrsta
društvenih pravila kojim država usmerava događanja u društvu.

Izigravanje prava kao pojava i borba protiv nje, stari su koliko i samo pravo.
Međunarodno privatno pravo je oblast koja pruža široke mogućnosti za izigravanje zakona.„Veliki broj autonomnih, nacionalnih pravnih sistema privatnog prava i razlike koje između njih postoje, često predstavljaju izazov za lica koja žele više od onoga što im domaće pravo dopušta. Zato je njihov pogled interesovanja usmeren ka inostranompravu, u kome nisu predviđene zabrane i ograničenja propisani domaćim pravom, pa samim tim postoji poriv i stremljenje koji proizvodi aktivnosti koji su usmereni ka istom cilju – kako zaobići norme strožeg (domaćeg) prava i kako ishoditi primenu povoljonijeg
(stranog)prava, odnosno kako postići željeni rezultat koji nije moguće ostvariti uokvirudomaćeg pravnog sistema.”

Međunarodno privatno pravo kao okvir mnogobrojnih društvenih ponašanja u kojima postoji elemenat inostranosti jeste oblast koja pruža ogromne mogućnosti za izigravanje zakona.

Učesnici međunarodnoprivatno – pravnih odnosa, osim u slučaju dopustivosti autonomije volje stranaka, nisu mogli uticati na određivanje merodavnog prava.Međutim, u nekim slučajevima strane u jednom takvom odnosu mogu doprineti nadležnosti nekog drugog , a ne onog prava na koje upućuje koliziona norma lex fori.Različiti sistemi privatnog prava, različite kolizione norme i različite norme o sudskoj nadležnosti u raznim pravnim porecima pružaju upućenim licima, široke mogućnosti kombinovanja i manipulacije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari