Odlomak

1. POJAM PRIVREDNOG DRUŠTVA

NAŠ SISTEM – Koristi termin „Privredno društvo“ a ne i trgovačko društvo za:
1) Ortačko društvo
2) Komanditno društvo
3) Društvo sa ograničenom odgovornošću
4) Akcionarska društva
Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnosti u cilju sticanja dobiti. A definiše se i posebno svako pojedino privredno društvo.

1.1. KLASIFIKACIJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA

1. KLASIČNA PODELA:
1) DRUŠTVA LICA (TRGOVAČKI ORTAKLUCI) – Odlikuju personalna svojstva (poznanstvo, poverenje članova) stoga:
1) Postoji neogranicena odgovornost za obaveze društva
2) Društvom upravljaju ortaci a ne organi (koje ne mora ni da ima)
3) Za ustupanje udela trećim neophodna je saglasnost svih ortaka
4) Činjenice vezane za ličnost člana po pravilu vode prestanku društva
2) DRUŠTVA KAPITALA (KOMPANIJE, KORPORACIJE) – Dominira interes kapitala, stoga:
1) Ne postoji odgovornost za obaveze društva prema trećim licima, već samo obaveza snošenja rizika do visine uloga.
2) Društvom upravljaju organi, a ne članovi
3) Udeli u društvu su lako prenosivi
4) Činjenice vezane za ličnost člana ne vode po pravilu prestanku društva

2. Ukoliko bi se uvela MEĐUPODELA tu bi spadala:
1) Društva sa ograničenom odgovornošću
2) Komanditna društva jer imaju elemente i društva lica i društva kapitala.

3. DRUGE KLASIFIKACIJE:
1) PREMA NACINU NASTANKA:
1) Društva koja nastaju slobodnom voljom
2) Društva koja se osnivaju zakonom
2) PREMA NAČINU ODREĐENOSTI KAPITALA:
1) Društva na udele (KD, DOO, Javno trgovačko)
2) Društva na akcije (AD, KD na akcije)
3) PREMA ORGANIZACIONOJ STRUKTURI:
1) Individualistička ( U osnovi društva lica)
2) Kolektivistička ( U osnovi društva kapitala)
4) PREMA VREMENU:
1) Osnovana na određeno vreme
2) Osnovana na neodređeno vreme
5) PREMA DELATNOSTI:
1) Koja obavljaju nekomercijalne delatnosti
2) Koja obavljaju delatnosti javnog sektora
6) PREMA ODGOVORNOSTI:
1) Društva sa ograničenom odgovornošću
2) Društva sa neograničenom odgovornošću
7) PREMA EKONOMSKO FINANSIJSKOM KRITERIJUMU:
1) Mikro, 2) Mala, 3) Srednja, 4) Velika
8) PREMA NAČINU OSNIVANJA
1) Društva sa javnim upisom akcija (AD i KD na akcije)
2) Društva bez javnih upisa akcija ( Javno trgovačko, KD, DOO, AD bez javnih upisa akcija)
9) PREMA PRAVNOM SUBJEKTIVITETU
1) Društva ugovori – nemaju pravni subjektivitet
2) Društva institucije – imaju pravni subjektivitet

1.2. KONSTITUTIVNI ELEMENTI PRIVREDNOG DRUŠTVA

Konstitutivni elementi privrednog društva su:
1) Ugovor o osnivanju (Osnivački akt)
2) Zajednički cilj (dobit)
3) Udruženje lica/ kapitala
4) Affectio societatis
1. UGOVOR O OSNIVANJU – Pravno, privredno društvo je ugovor. Za ugovor o osnivanju zahtevaju se opšti uslovi za punovažnost ugovora: sposobnost ugovaranja, saglasnost volja, predmet, kauza i forma (pisana, a ponekad i forma javne isprave, kada se zahteva overa u sudu i slično).
Pored opštih uslova važe i neka posebna pravila:
1) Ugovor o osnivanju AD sa javnim upisom akcija potpisuju samo osnivači društva, a ne i svi ostali akcionari.
2) Ugovor o osnivanju za društva kapitala meguće je izmeniti i bez saglasnosti svih članova, tehnikom rada skupštine.
ZOPD predviđa bitne elemente ovog ugovora, i nedostatak nekog od njih vodi ništavosti ugovora.
Pored njih, ugovor može sadržati i neke fakultativne elemente i njihovo odsustvo ne čini ugovor ništavim.
Ugovorne strane mogu biti i fizička i pravna lica. Po pravilu, radi se o multilateralnom ugovoru, a maksimalni broj ugovornih strana nije propisan.

2. ZAJEDNIČKI CILJ ( DOBIT) – Privredno društvo obavlja delatnosti sa ciljem sticanja profita, aizuzetno cilj može biti i neekonomski (ušteda troškova, zaštita životne sredine…) ili pak sa kombinacijom oba cilja u istom društvu.
Svaki član društva ima :
1) Pravo da učestvuje u dobiti
2) Dužnost da učestvuje u snošenju gubitka
Mera njegovog učešća u dobiti i snošenju gubitka određena je postotkom njegovog udela u društvu.
Isključene su tzv. lavovske klauzule, a pod njima se podrazumeva:
1) Ugovaranje učešća samo u dobiti ili samo u gibitku
2) Klauzule koje stavljaju članove u neravnopravan položaj
3) Fiksno označenje procenta po kom će se obračunavati dividenda nezavisno od dobiti.

3. UDRUŽENJE LICA/KAPITALA – Potrebno je da osnivači društva ulože svoj rad ili se obavežu na uzdržavanje od konkurencije ili ulože neki drugi ugovoreni ulog.
– Ulog je stvar, pravo ili novac za koji se osnivač obavezuje da stavina raspolaganje društvu koje se osniva. Za uzvrat, on stiče članstvo u društvu i određeni udeo srazmeran ulogu, a ulog je i limit obaveze koju osnivač ima prema društvu.
Ulozi čine imovinu društva, a vrednost uloga predstavlja osnovni kapital.

4. AFECTIO SOCIETATIS – je volja da se osnuje društvo, i ona mora postojati tokom trajanja članskog statusa. Ona zavisi od vrste društva – što je veći rizik ortaka, jače je izražena afectio societatis.

1.3.PREDDRUŠTVO

U pravnoj teoriji moguće su različite pozicije osnivača društva:
1) PREDDRUŠTVO – Zakon može kreirati ortačko građansko društvo koje, iako nije pravni subjekt, može da preuzima prava i boaveze za buduće društvo. Sa nastankom društva preddruštvo prestaje da postoji, a prava i obaveze se sa njega prenose na društvo.

2) SOLIDARNA ODGOVORNOST OSNIVAČA DRUŠTVA NAKON RATIFIKACIJE – Osnivači se tretiraju kao neka vrsta ortačke zajednice, i kao takvi odgovaraju solidarno i neograničeno prema poveriocima.
Kada društvo nastane ono ratifikuje te pravne poslove koji su zaključeni u ime društva i tada postaje solidarno odgovorno sa osnivačima.
– Raniji ZOPD je prihvatao to rešenje
– Novi ZOPD nema izričito rešenje

1.4. PRAVNI SUBJEKTIVITET PRIVREDNIH DRUŠTAVA

Što se tiče pravnog subjektiviteta privrednog društva razlikuju se dva pravca:
1. NEGACIJA – Privrednom društvu se ne priznaje pravni subjektivitet. Po tim teorijama privredno društvo predstavlja jedinstvo personalnog (zaposleni i uprava) i materijalnog (imovina) supstrata.
2. AFIRMACIJA – Ovaj pravac priznaje privrednom društvu svojstvo pravne ličnosti, i ima više varijanti:
1) TEORIJA FIKCIJE – Pravno lice je fikcija, jer samo fizičko lice može izražavati svoju volju.
2) TEORIJA REALNOSTI – Pravno lice je realnost, kao i pravni odnosi u koje stupa.
3) INSTITUCIONALNA TEORIJA – Privredno drustvo je samostalni subjekt, odvojen od personalnog supstrata. Ima vlastite interese, i oni su različiti od interesa vlasnika.

STICANJE I PRESTANAK PRAVNOG SUBJEKTIVITETA
– Stiče se upisom osnivačkog akta u registar
– Traje do momenta brisanja iz registra
– Tokom postupka prestaka zadržava pravni subjektivitet u meri koja mu je potrebna za potrebe prestanka.

Pravni subjektivitet privrednog društva ima vanimovinska i imovinska dejstva:

1. VANIMOVINSKA DEJSTVA SU: 2. IMOVINSKA DEJSTVA SU:
1) Ima samostalno poslovno ime 1) Imovinska samostalnost – samostalna imovina
2) Ima svoje sedište društva u odnosu na imovinu osnivača
3) Ima svoju delatnost 2) Poverioci društva nisu poverioci članova-osnivača
4) Ima svoju pripadnost 3) Iz imovine se mogu naplatiti samo poverioci
5) Ima svoj poslovni račun društva
6) Ima svoj matični, poreski i carinski broj 4) Stečaj društva ne vodi stečaju članova – osnivača
7) Vodi odgovarajuće poslovne knjige 5) Subjekt je odgovornosti za štetu koju trećim licima
nanesu njegovi organi
6) Subjekt je kaznene odgovornosti

1.5. IMOVINA PRIVREDNOG DRUŠTVA I IMOVINA VLASNIKA DRUŠTVA

1. IMOVINA PRIVREDNOG DRUŠTVA je ukupnost prava koja pripadaju privrednom društvu (pravo svojine, udeo u drugom privrednom društvu, autorsko pravo, pravo industrijske svojine i sva druga prava imovinskog karaktera) .Predmeti ovih prava (a to su stvari i novac) čine imovinsku masu.
– Prava koja ulaze u sastav imovine mogu biti stvarna (svojina) ili obligaciona (zakup).
-Ako imovinu privrednog društva čini pravo svojine na nekoj stvari privredno društvo odgovara samo za obaveze sa tom stvari.
– Ako u imovinu privrednog društva ulazi smao pravo zakupa na nekoj stvari, privredno društvo ne odgovara za obaveze sa tom stvari, već samo pravom koje mu iz tog ugovora pripada.

Razlika između vrednosti imovine i obaveza društva naziva se neto imovina (kapital).
Osnovni kapital je novčana vrednost uloga članova društva.
Jedinstvenost imovine – Imovina privrednog društva je jedinstvena, a to znači da jedno privredno društvo može imati samo jednu imovinu i njom odgovara u izvršnom, stečajnom i likvidacionom postupku.
Ona ne može pripadati različitim licima, već samo jednom licu, stoga se ona razlikuje od imovine osnivača privrednog društva.
Obaveze – Imovinu čine samo prava, ne i obaveze – one su njen teret.
– Ako su obaveze veće od imovine (tj tereti veći od prava onda prezaduženost vodi stečaju.
– Ako postoji neusklađenost imovine i obaveza, ali stvarno je imovina veća od obaveza, reč je o nelikvidnosti, što ne mora voditi stečaju ili prezaduženosti.

2. IMOVINA VLASNIKA PRIVREDNOG DRUŠTVA
– Ako vlasnik kao ulog da svojinu na određenoj stvari, on to pravo svojine gubi, to pravo stiče privredno društvo, ali vlasnik u obimu tog uloga stiče udeo u privrednom društvu – taj udeo ulazi u imovinu vlasnika.
– Ako vlasnik kao ulog da neko drugo pravo npr zakupa, on svojinu ne gubi. U imovinu privrednog društva ulazi pravo korišćenja stvari, a vrednost tog korišćenja činiće udeo vlasnika u privrednom društvu – taj udeo ulazi u imovinu vlasnika.

Svaki subjekt odgovara svojom imovinom.
Izuzetno će postojati neograničena solidarna odgovornost:
1) Kod ortačkog društva
2) Kada je neko komplementar u komanditnom društvu
3) U slučaju zloupotrebe subjektiviteta privrednog društva

Akcije i udeli koji se stiču na osnovu udela imaju sledeći značaj:
1) IZBOR FORME – Vlasnik bira formu koja mu odgovara i lako moze da je transformiše u drugu.
2) UPRAVLJANJE – On upravlja direktno ili bira profesionalnu upravu koja mu odgovara za uspešnost i uvek je može zameniti
3) NADZOR – Može izabrati profesionalne kontrolore koji će mu podnositi izveštaje
4) DOBIT – I uspeh i neupseh pogađa samo vlasnika, deli dobit ili snosi gubitak.
5) RASPOLAGANJE VLASNIŠTVOM – Vlasnik ima mogućnost prenosa akcija ili udela, a može ih dati i u zakup.
6) IZVRŠENJE NA AKCIJAMA I UDELIMA – Akcije i udeli ulaze u imovinu vlasnika, pa mogu biti predmet izvršenja u izvršnom, stečajnom i likvidacionom postupku koji se vodi nad vlasnikom.
7) UGOVORNI KARAKTER RADNOG ODNOSA – Ugovor o radu sa zaposlenima sklapa privredno društvo u svoje ime i za svoj račun, ali ekonomski za vlasnika.
8) PRESTANAK – Vlasnik odlučuje o sudbini privrednog društva – ako ono ne daje očekivane efekte, može se odlučiti i za likvidaciju.

1.6. DEO PRIVREDNOG DRUŠTVA (OGRANAK)

OGRANAK je deo privrednog društva preko kog društvo obavlja delatnost u skladu sa zakonom.
– Nema svojstvo pravnog lica iako se upisuje u registar, ali se konstitutivnim aktima samog društva utvrđuje koja ovlašćenja ima u pravnom prometu i da li ima poseban obračun rezultata
poslovanja.
– Nema svoju imovinu, jer je imovina privrednog društva nedeljiva i jedinstvena za celo privredno društvo, ali je dopušteno da se za ogranak vodi poseban obračun rezultata poslovanja.
– Nema svoje organe, ali može imati rukovodioca koji nema status direktora, ali ima neka zastupnička ovlašćenja za ogranak.
– Nema svoje poslovno ime (ima naziv koji sadrži i poslovno ime privrednog društva)
– Nema svoju delatnost (obavlja poslove iz delatnosti društva)
– Nema svoje sedište (ima mesto obavljanja poslova)
– Nema svoje opšte akte
– Nije subjekt statusnih promena
– Nije subjekt stečaja i likvidacije
– Nije subjekt promene pravne forme društva

Obrazovanje ogranka – Obrazuje se odlukom koju donosi skupština odnosno ortaci ili komplementari.
Odgovornost privrednog društva – Odgovara neograničeno za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju njegovog ogranka.
Prestanak – Ogranak prestaje:
1) Odlukom skupštine, odnosno ortaka ili komplementara
2) Prestankom postojanja privrednog društva u čijem je sastavu

STRANO PREDSTAVNIŠTVO je izdvojeni organizaciono deo stranog privrednog društva koji može obavljati prethodne i pripremne radnje u cilju zaključenja pravnog posla tog društva. Može zaključiti samo pravne poslove u vezi svog tekućeg poslovanja.

Obrazovanje – Obrazuje se odlukom nadležnog organa stranog privrednog društva.
Odgovornost stranog privrednog društva – Strano privredno društvo odgovara za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju stranog privrednog predstavništva.
Prestanak – Strano predstaništvo prestaje:
1) Odlukom nadležnog organa osnivača predstavništva
2) Prestankom postojanja osnivača

1.7. DELATNOST (CILJ) PRIVREDNOG DRUŠTVA I POJAM PREDUZEĆA

DELATNOST (CILJ) PREDUZEĆA

Dominantno obeležje privrednog drštva je lukrativni cilj, a samo izuzetno to može biti i neki neekonomski cilj. A taj cilj se ostvaruje vršenjem delatnosti.

U savremenim zakonodavstvima važi princip slobode obavljanja delatnosti – Dopuštena je svaka delatnost koja nije zakonom zabranjena i koja nije suprotna dobrim poslovnim običajima.
Delatnost se može obavljati uz ispunjenost propisanih uslova, a rešenje o ispunjenosti uslova donose inspekcijske službe i drugi organi u upravnom postupku.
Društvo se može registrovati i pre ispunjenja uslova, ali ne može početi da obavlja delatnost – to bi bio privredni prestup.
Izuzetno je za obavljanje određenih delatnosti potrebna i dozvola/odobrenje nadležnih državnog državnog organa.
Privredno društvo može promeniti svoju delatnost i da tu promenu registruje, a način menjanja se određuje konstitutivnim aktom.

POJAM PREDUZEĆA

Privredno društvo vršenjem delatnosti obavlja određeno preduzetništvo – preduzeće.
Dakle, preduzeće nije poseban subjekt prava niti mu se priznaje pravni subjektivitet, već se tretira kao privredna aktivnost – preduzetništvo.

U pravne odnose sa trećim licima ulazi nosilac preduzeća, a to može biti:
1) Pravno lice – Privredno društvo
2) Fizičko lice – Trgovac pojedinac

Raspolaganje preduzećem – Preduzeće se može otuđiti, dati u zakup, dati na plodouživanje, može se prenositi univerzalnom sukcesijom (statusne promene, nasleđivanje).
Najvažniji način prenosa preduzeća drugom nosiocu je prodaja ugovorom o prodaji.
Pošto se radi o kompleksnoj operaciji, potencijalni kupac redovno ispituje stanje preduzeća pre prodaje, a taj postupak naziva se dju dilidžens.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari